Istraživanje provedeno u listopadu u hrvatskim školama pokazalo je da značajan broj djece tijekom boravka u školi ne pojede ništa. Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “dijelu djece školski obrok jedini cjelovit obrok u danu”, u trećini osnovnih škola se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine, a preko 15 posto ravnatelja navodi da se od početka koronakrize povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Time se povećao i broj ovršnih postupaka prema roditeljima koji to više nisu mogli plaćati, javlja N1

Do ovih surovih podataka došle su četiri profesorice s Pravnog fakulteta, odnosno sa Studijskog centra socijalnog rada u Zagrebu, Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Antonija Petričušić i Marijana Kletečki Radović, koje su ujedno pokrenule inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”.

Zagovaraju da svako dijete koje pohađa osnovnu školu (ali i srednju) ima zagarantiran besplatni školski obrok. Smatraju da se radi o problemu koji treba riješiti hitnim mjerama jer je riječ o temeljnoj potrebi koja nije svoj djeci dostupna u jednoj državnoj instituciji kao što je škola, a to je – jednako pravo na prehranu.

Evo nekoliko razloga.

U trećini osnovnih škola se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad tri godine.

U svakoj četvrtoj školi ima djece koja imaju pravo na besplatan školski obrok (FEAD fond i dr.), ali ne koriste to pravo.

40 posto ravnatelja navodi da njihova škola nema školsku kuhinju (infrastrukturu) i/ili osoblje (kuhare) za organizaciju prehrane svih učenika u školi.

Oko 40 posto ravnatelja osnovnih škola navodi da je “nekoj djeci školski obrok jedini cjelovit obrok u danu”.

U oko 40 posto ravnatelja navodi da među djecom koja nisu uključena u školsku prehranu ima djece koja ne konzumiraju tijekom škole niti jedan obrok.

Preko 15 posto ravnatelja navodi da je zbog nepodmirenja troškova školske prehrane je bilo u situaciji da je trebalo pokrenuti ovršne postupke prema roditeljima.

Preko 15 posto ravnatelja navodi da se od se početka koronakrize pa do sada povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi.

Prema podacima iz studenog 2021. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 268.436 djece koja primaju dječji doplatak u dobi od 0-18 godina, što pokazuje da je značajan broj djece siromašno ili u riziku od siromaštva s obzirom na ukupan broj djece u Hrvatskoj.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE