Građani se pojačano zadužuju, rastu stambeni krediti, jer ljudi kupuju nekretnine i ulažu u njih, što se dodatno potiče državnim subvencijama, a u zadnje vrijeme rastu i nenamjenski gotovinski krediti.

Opet se, dakle, pojačano kupuje i troši na kredit, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u intervjuu našem listu izdvojio je upravo kamatni rizik kao trenutno najveći, jer kamatne stope su na povijesno najnižim razinama, te se očekuje njihova normalizacija, odnosno rast. Stoga bi, kazao je, dužnici koji otplaćuju dugoročne kredite uz varijabilne stope trebali biti spremni i na scenarij da im se rate kredita, kada počnu rasti kamate (a ne može se isključiti da će to biti i prije no očekujemo), naglo porastu za 10 ili čak 20 posto.

Vujčić je to rekao u kontekstu rasta cijena nekretnina koje se kupuju i na kredit, međutim, lopticu je ponajviše prebacio na pitanje kamata. Ono će dakle biti ključno u idućih godinu dana, a možda već i mjeseci, kada se očekuje da središnje banke počnu zaokretati tromi brod monetarne politike. No, kad se jednom ta politika zaokrene, pomaci bi, upozorio je, mogli biti i brži no se očekuje.

Što to ustvari znači za korisnike kredita? Upozoreni su oni s promjenjivim, varijabilnim stopama, te s dugoročnim kreditima, jer će oni sigurno još biti u fazi otplate kada jednom, a najvjerojatnije u srednjem roku (dulje od godine dana), referentne kamate počnu rasti. Kod promjenjivih kamatnih stopa, u bazi kamate je, ili euribor, ako je riječ o eurskim kreditima, koji je trenutno čak i negativan, ali čim ECB ključnu kamatu prebaci u pozitivni teritorij, i euribor će krenuti uzlazno. Budući da je on »u bazi« svake takve promjenjive kamate, koja se još sastoji i od fiksne marže, onda će i kamata za krajnje korisnike početi rasti. Većinom je tu riječ o stambenim kreditima, oni su dugoročni, na rok od 15, 20 ili 25 godina.

Kombinirane stope

Nitko sa sigurnošću ne zna što će se točno dešavati do kraja njihove otplate. No, kako je upozoreno, moguće je da bi i prije no mislimo (a zbog promjene smjera monetarne politike potaknutog jačanjem inflacije) rate mogle porasti i za 20-ak posto, što kod stambenih kredita, čije rate se kreću i po nekoliko tisuća kuna, nije malo.

Znači, upozorenje bi trebalo shvatiti ozbiljno, na način da u trenutku podizanja kredita, a i tijekom otplate, treba kalkulirati i s mogućnošću da rata poraste za tisuću ili dvije kuna, odnosno, da se svatko zapita, bi li, i u tom slučaju, nesmetano mogao otplaćivati kredit, a da to ne ugrozi egzistenciju. Zaduživanje do samog ruba održivosti nije preporučljivo jer se taj rub, kao što je opisano, lako prijeđe. A kredit traje godinama i desetljećima. Oni koji su otplaćivali kredite uz varijabilnu stopu, do sada su i profitirali, jer su kamate išle dolje, no u trenutku zaokreta, treba računati s većim opterećenjem.

Na fiksne kamate se ovo ne odnosi, one su uvijek iste, no kada je riječ o stambenim kreditima, malokad su one u potpunosti fiksne, odnosno najčešće su tzv. kombinirane, da se u prvih pet do najviše sedam godina plaća fiksna kamata, a onda ona prelazi u varijabilnu. Fiksne su kamate u startu malo nepovoljnije, čime se i plaća eliminacija kamatnog rizika u ugovorenom roku. Kod kunskih kredita s varijabilnom kamatom, u bazi kredita je najčešće NRS (nacionalna referentna stopa), koja također slijedi kretanje euribora, ali s malim vremenskim pomakom. Očekuje se da ECB u prvom kvartalu 2022. prestane s otkupom obveznica, a onda tokom godine razmotri zaokret i kamatnih stopa. Iako je guverner u više navrata spominjao da se rast kamatnih stopa ne očekuje ove, te čak još ne ni iduće godine, jačanje inflatornih pritisaka ni taj scenarij ne čini posve nemogućim.

Krizne kalkulacije

Sada su kamatne stope na stambene kredite kod nas rekordno niske, i kreću se od 2,5 do 4 posto, što potiče zaduživanje i kupovinu sve skupljih nekretnina. No, porast euribora za samo jedan postotni bod snažno bi se osjetio, rate bi preko noći mogle porasti za nekoliko stotina, pa i nekoliko tisuća kuna jer je riječ o velikim kreditima, a kamoli ako euribor krene putem »starih« prijekriznih razina iz ranih 2000-ih.

Iako je guverner naglasio da je riječ o još uvijek malo vjerojatnom scenariju, kamatna priča očito tek počinje. Temeljem grubog izračuna putem bankarskih kreditnog kalkulatora, za kredit od primjerice 100.000 eura, odobren uz kamatnu stopu od 2,5 posto (promjenjivu) na 20 godina, rata je oko 4.000 kuna. Povećanje rate od 20 posto iznosi nemalih 800 kuna. U ovom slučaju, do njega bi otprilike došlo ako bi kamatna stopa narasla za oko 2 postotna boda (rast rate od oko 100 eura).

Mogući rast euribora još se prije ove krize proglašavao rizikom opasnosti u rangu onog s kreditima u švicarcima. No, do toga tada nije došlo, već se razdoblje niskih kamata nastavilo i još produbilo. No, sada je, procijenili su u HNB-u, trenutak da se opet oko toga zapitamo.