Prema Indeksu vladavine prava među 140 zemalja u svijetu Hrvatska je na 47. mjestu, pokazuje ovogodišnje istraživanje međunarodne nevladine organizacije Svjetski projekt pravde – World Justice Project (WJP) koja je anketirala 3.600 pravnih stručnjaka i 154.000 kućanstava diljem svijeta.

Na dnu u EU-u

Pogoršanje vladavine prava registrirano je u 61 posto zemalja, u odnosu na lani kada je ta brojka iznosila čak 74,2 posto za 139 promatranih zemalja.

U više od pola zemalja svijeta, u 58 posto država tijekom 2022., srozala se mogućnost da pravosudna i zakonodavna tijela te mediji nadziru političku vlast.

Kao i u prethodnim godinama, vrh svjetske, ali i europske ljestvice vladavine prava drže skandinavske države Danska, Norveška, Finska i Švedska, te Nizozemska i Njemačka, dok su na dnu međunarodnog poretka Haiti, Kongo, Afganistan, Kambodža i Venezuela.

Svaka zemlja bodovno je rangirana u rasponu od 00.00 do 1.00, a maksimalni je ostvareni doseg bio 00.90. U odnosu na svjetski rang gdje je Hrvatska statistički u povoljnijoj gornjoj ljestvici bodovana s 00.61, među zemljama Europske unije Republika Hrvatska je i dalje pri dnu rang-liste na 29. mjestu.

Iza nje je Bugarska te Mađarska na zadnjem, 31. mjestu regionalne ljestvice. U svjetskim okrivima Mađarska je 73. zemlja svijeta koja niz godina zaredom bilježi srozavanje vladavine prava pod autoritarnom vlašću tamošnjeg premijera Viktora Orbana.

Hrvatsku je ove godine »prestigla« i Grčka, koja s istim bodovnim rangom u odnosu na Hrvatsku ima trend pozitivnog rasta indeksa vladavine prava.

U europskoj ljestvici svrstane su zemlje EFTA-e i Sjeverne Amerike. U odnosu na lanjske podatke te promatranom razdoblju od 2015. do 2021. u Hrvatskoj nije bilo napretka, čak štoviše, za jedno mjesto je statistički pala u odnosu na lani, a čak za osam mjesta u odnosu na 2020. kada je bila rangirana kao 39. zemlja svijeta.

​BiH u sredini

Po svim kategorijama najuspješniji hrvatski susjed je Slovenija koja je na svjetskoj listi 31., u euro-atlanskoj zoni 23. i na 30. mjestu u kategoriji koji uzima u obzir visoki bruto nacionalni dohodak po stanovniku.

Za jedno mjesto ispred je Italija u sve tri kategorizacije. Među zemljama bivše Jugoslavije, nakon Slovenije i Hrvatske, Kosovo se pozicioniralo kao 57. zemlja svijeta, a u regionalnom bloku WJP-a 14 država izvan EU-a, »Istočna Europa i centralna Azija« na 2. mjestu, odmah iza Gruzije (00,60).

Kosovo s 0,56 bodova slijedi Sjeverna Makedonija (0,53) koja je 63. država svijeta. Crna Gora nije spomenuta u ovom istraživanju. Susjedna BiH točno je na sredini međunarodne ljestvice kao 70. zemlja, statistički dva mjesta bolje nego lani. Šesta je u rangu u balkansko-azijskoj »regiji« s 0,52 boda u odnosu na peto mjesto lani.

Odmah iza BiH je Ukrajina, zemlja koja se tek treba izvući iz prljavog rata i ruske invazije kao 76. zemlja na međunarodnoj ljestvici, za dva mjesta lošije nego lani.

Srbija bilježi pad vladavine prava u odnosu na prošlu godinu i tekuće 2022. nalazi se 83. poziciji u odnosu na 81. u prošloj godini.

Na regionalnoj listi s 0,49 boda deveta je na ljestvici, ispred Albanije i Bjelorusije. Na samom dnu su Rusija i Turska. Ruska federacija pod režimom Vladimira Putina kontinuirano se srozava – ove je godine s 0,49 bodova završila je kao 107. država na listi vladavine prava, čak 13 mjesta niže u odnosu na 2020.

Niže od nje je Turska na 116. poziciji među 140 promatranih zemalja. U dohodovnom rangu spomenute balkanske i centralnoazijske zemlje ulaze kao države »srednje-visokog« NPI-a u koje je uvrštena i Rumunjska (10.) među 42 promatrane zemlje.

BiH nalazi se na 16. mjestu, Kosovo na 18., ispred Sjeverne Makedonije, Bugarska na 21., a Srbija na 27. mjestu.

Ruanda ispred RH

Među optimističnijih prvih deset zemalja na euro-atlanskoj ljestvici (EU/EFTA/Sjeverna Amerika) su Estonija (8.), Irska (9.) i Austrija (10.) s oko 0,80 bodova.

Slijede ih Kanada, Belgija, Velika Britanija, Litvanija i Češka (15.). Francuska i Španjolska pozicionirale su se kao 16. i 17. zemlja dok su SAD 19. na listi (26. na svjetskoj ljestvici). Slovačka i Poljska nalaze se na 26. mjestu, ispred Rumunjske, Grčke i Hrvatske.

Kad se promatra međunarodno rangiranje s viškom kurioziteta može se zapaziti da su Ruanda (42.) i Namibija (47.) ispred Hrvatske.

Ruanda s 0,63 boda prva je zemlja subsaharske Afrike po dosegu vladavine prava i prva među zemljama kategoriziranog niskog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku (low income per capita).

Hrvatska među državama s visokim BDP-om

WJP objavljuje i listu vladavine prava prema bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika svake države (NPI). Hrvatska je kao i lani u gospodarski superiornijem društvu država EU-a, SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Japana na ljestvici 43 država svijeta visokog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku (»high income​ per capita«).

Uzimajući u obzir tu kategoriju, naša je zemlja pozicionirana na 40. mjestu, jedno mjesto više nego lani, ali ove godine iza Grčke i u toj kategorizaciji. Dno ljestvice drže egzotični Bahami, Trinidad i Tobago te susjedna Mađarska.