ZAGREB – Je li Hrvatskoj dekriminalizacija droga iz 2013. godine, kojom je posjedovanje droga za osobnu upotrebu prebačeno iz kaznene u prekršajnu sferu, nanijela štetu i dovela do povećanja konzumacije kanabisa među mladima u Hrvatskoj?

S takvom je tezom u javnost izašao Tomislav Štambuk iz Uprave kriminalističke policije MUP-a, tvrdeći da je porast zlouporabe marihuane u Hrvatskoj posljedica upravo liberalizacije zakona koji regulira to područje.

U siječnju 2013. godine, naime, na snagu su stupile izmjene Kaznenog zakona koji je za posjedovanje droge propisivao kaznu do šest mjeseci zatvora, a osoba koja se zatekne s manjom količinom droge počela se kažnjavati prekršajno, novčanom kaznom od pet do 20 tisuća kuna. Uz to, za posjedovanje manje količine druge može se izreći i mjera obaveznog liječenja ili rada za opće dobro.

Proizvodnja ma i jedne stabljike indijske konoplje ostala je u domeni kaznene odgovornosti, što je rezultiralo uhićenjem osoba koje su kanabis proizvodile za vlastito liječenje.

Kazna za proizvodnju, prodaju ili posredovanje u kupoprodaji droge povećana je s 10 na 12 godina zatvora, a najteža 15-godišnja kazna uvedena je za onoga tko sudjeluje u raspačavanju droge djeci, u školi, u blizini škole ili u kaznenoj ustanovi. Novi zakon tada nije propisao količinu droge za osobnu uporabu jer je zakonodavac ocijenio da bi to dilerima moglo pomoći u izigravanju zakona, već je procjenu prepustio sudu. Taj zakon, međutim, nije jedino SDP-ova ideja, već se i Milanovićeva prethodnica, Jadranka Kosor, bavila takvim zakonom.

Nakon toga, još je jednim zakonom, također za vrijeme Milanovićeve vlade, legalizirana primjena medicinskog kanabisa za liječenje nekoliko teških dijagnoza, no tu se radi o uljnim pripravcima, odnosno kapsulama, a ne klasičnom »jointu«. Štambuk nije decidirano rekao misli li i na taj zakon kad upozorava na to da liberalizacija vodi većoj zlouporabi marihuane, no naglasio je da »nema lakih i teških droga, kako se to misli, već su sve droge jednako teške i mijenjaju osobnost«.

Raspon proizvoda

U izvješću Europskog centra za praćenje droga za 2019. godinu stoji da je kanabis i dalje najraširenija nezakonita droga u Europi, te da ga je 2017. uzimalo otprilike 17,5 milijuna mladih Europljana u dobi od 15 do 34 godine. U nedavnom istraživanju koje je provela EU Agencija za droge ustanovljeno je da se tijekom prošlog desetljeća uobičajeni sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u biljnom kanabisu i smoli udvostručio, što povećava zabrinutost u pogledu mogućih štetnih posljedica.

Prema njihovoj procjeni, oko jedan posto odraslih osoba starijih od 15 godina u EU-u svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis.

Tijekom 2017. približno 155.000 osoba uključeno je u tretman ovisnosti u Europi zbog problema povezanih s tom drogom, a za otprilike njih 83 000 to je bio prvi tetman.

Dok naša policija za porast konzumacije krivi previše liberalno zakonodavstvo, u Europskom centru za praćenje droga zabrinuti su zbog razvoja jestivih proizvoda ili tekućina od kanabisa, od kojih se neki pojavljuju na europskom tržištu i predstavljaju novi problem u smislu otkrivanja i kontrole droge. Jedan od primjera brzog razvoja na tržištu kanabisa jest pojava proizvoda s malim sadržajem THC-a koji se u nekim zemljama EU prodaju u specijaliziranim trgovinama ili trgovinama zdrave hrane.

Prodaja se provodi na temelju tvrdnje da ti proizvodi sadrže manje od 0,2 ili 0,3 posto THC-a, dakle imaju male ili nikakve opojne učinke, i ne podliježu postojećim zakonima za kontrolu droge.

Sadržaj kanabidiola (CBD) u proizvodima katkad se čak ističe, uz tvrdnju da ta tvar može imati korisna svojstva. Dostupan je čitav raspon proizvoda, uključujući biljke, mješavine za pušenje, tablete, losione i kreme. To otvara regulatorna pitanja, jer u nekim zemljama prodaja proizvoda s niskim sadržajem THC-a podliježe kaznama, dok druge dopuštaju njihovu trgovinu bez dozvole.

Otkrivanje krupnih dilera

O tome je li dekriminalizacija droga doista pogodovala popularnosti uživanja kanabisa među mladima u Hrvatskoj, Orsat Miljenić, bivši ministar pravosuđa u Milanovićevoj vladi, nema dvojbi.

– U vrijeme kad smo mi to radili, svi podaci su govorili da je to dobar potez i ja dalje stojim iza toga. Ne vidim zašto bi netko tko se zatekne s neznatnom količinom marihuane bio kazneno procesuiran, uvođen u kaznene evidencije kao što se događalo prije. Ima puno zemalja gdje je marihuana u potpunosti dekriminalizirana, a nema porasta – veli Miljenić.

Tvrdnje MUP-a, dodaje, treba obrazložiti MUP, no osobno je, kaže »vrlo skeptičan prema tim podacima«.

– Možda da se više radi na otkrivanju i prevenciji krupnih dilera situacija bi bila bolja, no to je pitanje za policiju – zaključuje Miljenić.

Bivši SDP-ov ministar zdravstva, Siniša Varga, smatra da su porastu konzumacije marihuane mogli pogodovati opći društveni trendovi, a ne dekriminalizacija »lakih« droga ili štoviše, medicinska uporaba kanabisa. »Treba vidjeti je li od 2013. do danas došlo do pojačane zloporabe kanabisa u zemljama u kojima je posjedovanje kanabisa u rekreativne ili medicinske svrhe kazneno djelo«, zaključuje Varga.

Prema izvješću Europskog centra za praćenje droga, stopu konzumacije nižu od naše imaju, primjerice, Estonija ili Njemačka, koje imaju rastezljiviju granicu dopuštene doze posjedovanja od Hrvatske, a Češka i Belgija, koje su slično odredile količinu s kojom vas policija može zateći da ne pokreće kazneni postupak, imaju potpuno različite stope konzumacije marihuane.

Češka i Italija imaju najviše stope u Europi, dok Nizozemska, gdje je marihuana legalna u svim oblicima, ima stopu tek neznatno višu od naše i nižu od Češke.Činjenica je, ipak, da smo po konzumaciji marihuane četvrta država u Europi.

Nije povećan broj konzumenata

U riječkoj Udruzi za zaštitu obitelji U.Z.O.R., kojoj se prekršajno i kazneno gonjeni konzumenti marihuane šalju u tretman, kažu kako nisu primijetili povećanje broja mladih koji im dolaze u tretman.

Nismo primijetili neku razliku ili povećanje broja konzumenata. Podjednako nam dolaze zbog prekršajnih i kaznenih djela povezanih s marihuanom. Mahom su to adolescenti, populacija za koju je eksperimentiranje drogama karakteristično, a mi djelujemo na njih i preventivno i tretmanom, jačamo njihove kompetencije – kaže Maša Komadina iz U.Z.O.R-a.

Činjenica je, osim toga, da su i stručnjaci svojedobno podržali dekriminalizaciju droga kao put prema hvatanju pravih zločinaca, dilera i krijumčara.

Dr. Slavko Sakoman, ugledni hrvatski stručnjak za droge, bio je za dekriminalizaciju droga, ali se danas oštro protivi širenju ideje o ljekovitosti kanabisa i zahtjevima za njegovom potpunom legalizacijom jer kanabis, tvrdi, može biti izuzetno štetan za zdravlje, a njegova konzumacija može završiti i smrću.