Photo: Marin Tironi/PIXSELL
Iako bi trebali vrijediti četiri godine, neki udžbenici osnovnoškolaca se ne mogu ponovo upotrijebiti jer su radni materijali. U srednjoj školi problem su udžbenici s elektroničkim dijelom jer kod vrijedi jednu školsku godinu
povezane vijesti
RIJEKA – Učenici razredne nastave iz pojedinih predmeta imaju i po tri knjige, a nijednu nije moguće ponovo upotrijebiti jer su i udžbenik i zbirka zadataka radni materijali, a ne samo radna bilježnica. U srednjoj školi pak za ponovnu upotrebu problem predstavljaju tiskani udžbenici s elektroničkim dijelom i digitalnim obrazovnim sadržajima, jer jedan aktiviran kod vrijedi učenicima jednu školsku godinu. U praksi to znači da se takvi udžbenici ne mogu nasljeđivati i ne mogu koristiti rabljeni, jer bez aktivnog koda za elektronički dio i digitalne sadržaje beskorisni su.
Učenici koji kupe »second hand« udžbenike nemaju više aktivan kod za e-sadržaje i dodatne materijale i tako na kraju školske godine od pune torbe školskih knjiga ne ostane gotovo ništa što bi se moglo ponovno upotrijebiti, iako je Zakonom o udžbenicima predviđeno da se koriste četiri godine.
I ravnatelji za uvođenje redaS činjenicom da među udžbenike treba uvesti reda slažu se i ravnatelji, jer kako navodi ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića Henry Ponte, Hrvatska je presiromašna zemlja da bi imala toliki broj udžbenika za jedan predmet kao sada. |
Pored toga, kod za e-sadržaje može se aktivirati samo s jednog uređaja, pa u slučaju kvara računala, osobito učeničkih tableta na kojima upisuju kodove za digitalne udžbenike, učenici više ne mogu pristupiti digitalnom udžbeniku.
Takva praksa izbacivanja udžbenika iz upotrebe nakon jedne godine korištenja ne upućuje na ništa drugo nego na pogodovanje izdavačima, a s udžbenicima koji se ne mogu ponovno koristiti udžbeničkom neredu nije kraj, jer u postojećem zakonu loše su definirani i dodatni nastavni sadržaji, a postoji i problem s takozvanim kutijama za prirodu, kemiju, fiziku, tehničku kulturu i slične predmete koje su izuzetno skupe i roditeljima su dodatno financijsko opterećenje.
Međutim, takvoj bi praksi mogao doći kraj jer Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira mijenjati Zakon o udžbenicima, a upravo iz razloga što su uočeni određeni problemi te se kreće u njegove izmjene.
Tako bi o radnim bilježnicama opet trebalo odlučivati Ministarstvo, a propisat će i korištenje najviše jednog obrazovnog materijala u nastavnom predmetu, osim u slučaju geografije. Postojeći zakon donesen je prije dvije godine, a definirao je najveću dopuštenu masu pojedinih udžbenika, što je uzrokovalo drastičan pad kvalitete papira i brzo propadanje školskih knjiga. Obrazac prethodne suglasnosti s izmjenama Zakona poslan je u javnu raspravu te u Ministarstvu najavljuju da će se definirati i regulirati pitanja tiskanih udžbenika s elektroničkim dijelom i digitalnih obrazovnih sadržaja, a omogućit će se i imenovanje novog povjerenstva u slučaju prigovora nakladnika na negativno stručno mišljenje o udžbeniku, za što će nadležan biti sam ministar.
Razmatraju se i mogućnosti nadopunjavanja Kataloga novoodobrenim udžbenicima i to za nastavne predmete i programe koji nisu postojali u trenutku objave važećeg Kataloga, prvenstveno za deficitarne udžbenike za potrebe učenika u strukovnim školama deficitarnih programa i predmetnih kurikuluma, učenika s posebnim potrebama, odnosno učenike s teškoćama u razvoju i darovite učenike u osnovnim i srednjim školama te učenike pripadnike nacionalnih manjina. Cilj Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, tvrde u Ministarstvu, je osiguranje i unapređenje kvalitete udžbenika za osnovnu i srednju školu u skladu s cjelovitom reformom odgoja i obrazovanja, potrebama hrvatskog društva i gospodarstva, normativima i obrazovnom politikom EU-a, stoji u obrascu.