Ilustracija / Foto Vedran Karuza
Sve to puno govori o gospodarstvu Hrvatske, njenoj deindustrijalizaciji, a osobito zamiranju industrija koje stvaraju kompleksne proizvode poput brodogradnje ili strojogradnje
povezane vijesti
- Metoda 3-3-3 je vrlo funkcionalna za smanjenje stresa na poslu. Povećava produktivnost
- Plenković: Imamo 310.0000 zaposlenih više nego 2016., to je jedno od najvećih postignuća vlade
- ‘Samo želim raditi’: Riječanka ima dvije diplome, ali nikako ne prolazi na natječajima za zapošljavanje u Gradu Rijeci
Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine treba imati visoku stručnu spremu. Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu, javlja televizija N1.
Zavladao je trend rasta potražnje za radnicima u Hrvatskoj, nastavljen ove godine još snažnije nego prije. Najtraženija zanimanja su prodavačice, čistačice i konobarice, koje čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.
Televizija N1 iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dobila je i konkretne brojke. Ove je godine, do kraja listopada, ukupan broj traženih radnika bio 228.922. U odnosu na 2020. godinu, kada je bilo traženo 145.816 radnika, radi se o povećanju od 83.000.
Traži se sve više prodavačica
Najveća je potražnja za prodavačima/icama. Dok ih se 2020. tražilo 7.971, ove godine poslodavci ih traže gotovo 10 tisuća više – 17.296! Time se, usput rečeno, posve šupljima pokazuju tvrdnje onih koji su govorili da će uvođenjem neradne nedjelje nastati višak prodavača i da bi poslodavci mogli biti prisiljeni dijeliti otkaze.
Što se tiče preostala dva najtraženija zanimanja, prije tri godine tražilo se 7.172 čistača/ica, a sada ih se traži pet tisuća više – 12.302. Slično je i s konobarima, kojih se 2020. tražilo 6.385, s tim da u obzir valja uzeti tadašnje probleme ugostitelja zbog lockdowna. Čim su 2021. popustile protuepidemijske mjere, potražnja za konobarima naglo je narasla na 9.143, a lani čak do 10.155, dok je ove godine broj traženih konobara pao na 9.210, javlja televizija N1.
Među deset trenutno najtraženijih zanimanja još su odgojitelji predškolske djece (traži ih se 6.847, također dvostruko više nego 2020.), medicinske sestre (6.828), kuhari (6.516), radnici na proizvodnoj liniji (4.728), administrativni službenici (3.860), suradnici u praktičnoj nastavi (3.677) te doktori medicine.
S VSS-om najtraženiji doktori medicine
Doktora medicine, ove godine traži se čak 3.320. Potreba za njima raste iz godine u godinu – 2020. nedostajalo ih je 1.920, 2021. godine – 2.193, a prošle godine – 2.340.
Upada u oči da je od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine neophodno imati visoku stručnu spremu (VSS). Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu – viša medicinska sestra i diplomirani ekonomist. Među 20 najtraženijih zanimanja, dakle, samo za tri je potreban VSS, javlja televizija N1.
Taj podatak puno govori o gospodarstvu Hrvatske, njenoj deindustrijalizaciji, a osobito zamiranju industrija koje stvaraju kompleksne proizvode poput brodogradnje ili strojogradnje. Slabašna je potreba za raznim inženjerima, kemičarima, strojarima, a čak i IT stručnjaka nema među 20 najtraženijih zanimanja. Kada je ljetos Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) objavio podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama EU-a, programeri su bili najtraženiji u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj.
U obrazovanju nedostaje tisuća radnika
Podaci koje smo dobili od HZZ-a također pokazuju da su, prema djelatnostima, najtraženiji radnici u prerađivačkoj industriji (traži ih se 31.405) u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (31.162) te u obrazovanju (31.055).
Te tri djelatnosti ‘pokrivaju’ 42 posto ukupne potražnje za radnicima u Hrvatskoj.