ZAGREB – Što dominacija turizma u pojedinom gospodarstvu može donijeti, posebice u izvanrednoj situaciji, pokazala je pandemija prošle godine i na primjeru Hrvatske, ali kakav je udar napravila na »turističke« krajeve dobro pokazuju i primjeri u dvije susjedne županije, Primorsko-goranskoj i Istarskoj. Riječ je o županijama koje, nakon Zagreba, imaju najveći BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj, a statistički podaci za pretpandemijsku godinu kažu da je Istarska županija bila prvak po broju noćenja gostiju, dok je PGŽ bio na trećem mjestu. Te godine Istarska županija imala je čak 35 posto više noćenja nego PGŽ, pa je naravno i ukupan rezultat poduzetnika u Istarskoj županiji bio znatno bolji, imali su ukupno 1,7 milijardi kuna neto dobiti, dok je u PGŽ-u neto dobit bila 1,18 milijardi kuna.

U obje su županije ove godine rezultati lošiji, no poduzetnici u PGŽ-u uspjeli su izgurati i prošlu godinu, u kojoj je bilo puno više gubitaša, s ukupnom neto dobiti, iako je ona smanjena na oko 336 milijuna kuna, dok su susjedi u Istri imali gubitak od gotovo pola milijarde kuna. Pokazuju to analize o poslovanju poduzetnika po županijama, ali zasebno i za aglomeraciju Rijeka, što ih je nekoliko proteklih dana objavljivala Financijska agencija (Fina).

Uvoz i izvoz

U samo godinu dana pandemija je dobit od tri milijarde kuna iz 2019. godine kod svih poduzetnika u Hrvatskoj koji se bave smještajem i pripremanjem i usluživanjem hrane pretvorila u gubitak od 3,4 milijarde kuna u 2020. godini. Snažan je to udar bio i na gospodarstvo u PGŽ-u i u Istri, ali tvrtkama u PGŽ-u prihod je pao za tri i pol milijarde kuna, odnosno za 9,4 posto, i prošle je godine bio 37,5 milijardi kuna, dok su istarski poduzetnici izgubili više od šest milijardi kuna prihoda uz pad od 17 posto, pa su u prošloj godini njihovi prihodi bili nešto niži od 29 milijardi kuna.
I podaci o uvozu i izvozu te plaćama zaposlenih govore što je pandemija učinila turizmu i koliko je to proizvelo snažan udar na gospodarstvo koje je više ovisno o toj gospodarskoj grani. Tako je primjerice u 2019. godini Istarska županija imala izvoz ukupno vrijedan 11,2 milijarde kuna, dok je on u PGŽ-u bio gotovo tri milijarde kuna manji, odnosno iznosio je osam i pol milijardi kuna. Godinu dana kasnije izvoz te dvije županije gotovo se izjednačio, pa je u PGŽ-u bio 7,13 milijardi kuna, a u Istri 7,4 milijarde kuna. U Istri je pad izvoza bio 33,3 posto, dok je u PGŽ-u, iako jak, bio znatno manji i iznosio je 15 posto.
U Istri su padale i plaće zaposlenih, dok su u Primorsko-goranskoj županiji rasle i bile su u prosjeku veće nego kod susjeda. Tako je u 2020. godini prosječna neto plaća poduzetnika Istarske županije bila 5.605 kuna, što je gotovo sedam posto manje u odnosu na 2019. godinu. Istovremeno je u PGŽ-u prosječna plaća bila 5.730 kuna i rasla je 1,7 posto.

Dominira Rijeka

Učinak pandemije na turizam u Istarskoj županiji možda najbolje pokazuje podatak da je Valamar rivijera, poduzetnik koji zapošljava najviše ljudi u toj županiji, u 2020. godini ostvario i najveći gubitak, dok je lani ta tvrtka u Istru donijela i najviše prihoda i najviše dobiti.

S druge strane, u PGŽ-u na listi poduzetnika s najvećim prihodima su Plodine, Jadranski galenski laboratorij, Jadranska vrata, Montelektro, Marplov, a na šestom se mjestu smjestilo brodogradilište »Viktor Lenac«. I te liste pokazuju da su poduzetnici u PGŽ-u ipak uspjeli ostvariti ukupnu neto dobit u prošloj godini, među ostalim i zato što turističke tvrtke ipak manje dominiraju gospodarstvom nego u susjednoj županiji. Ova godina vjerojatno će donijeti bolje rezultate i Istri, ali i Kvarneru, zbog bolje turističke sezone, ali iskustvo iz prošle godine jasno pokazuje koliko su u bilo kakvoj izvanrednoj situaciji i krizi ugrožene države i regije koje se oslanjaju umnogome samo na turizam.

Što se tiče urbane aglomeracije Rijeka, poduzetnici u deset jedinica lokalne samouprave koje ona obuhvaća lani su imali 25,7 milijardi kuna prihoda s padom od sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, u tih je deset jedinica lani ostvareno gotovo 72 posto svih prihoda poduzetnika koji imaju središte u Primorsko-goranskoj županiji. Dominira naravno Rijeka čiji su poduzetnici imali 19,5 milijardi kuna prihoda, što je tri četvrtine svih prihoda u aglomeraciji i 52 posto svih prihoda u Primorsko-goranskoj županiji. Slijede poduzetnici Kastva, njih 470, koji su imali dvije milijarde kuna ukupnih prihoda te poduzetnici iz Opatije koji su ostvarili 1,6 milijardi kuna ukupnih prihoda. Iako je i u urbanoj aglomeraciji Rijeka dobit pala u 2020. godini, ipak je na kraju 7,691 poduzetnik koji posluje na tom području u konačnici imao ukupnu neto dobit od gotovo 400 milijuna kuna. U odnosu na godinu dana ranije to je pad dobiti od 52,5 posto. Na području obuhvaćenom Urbanom aglomeracijom Rijeka u u 2020. godini čak je porastao broj poduzetnika i to na 7.806 poduzetnika, što je povećanje za 1,5 posto u odnosu na 2019. godinu.