ZAGREB – Nešto više od 71 posto ukupnih prihoda što su ih ostvaruju poduzetnici u Hrvatskoj otpada na one tvrtke koje sjedište imaju u gradovima koji su županijska središta.

Te tvrtke registrirane u 21 hrvatskom gradu čine gotovo 60 posto svih poduzetnika u državi, zapošljavaju više od 63,6 posto svih zaposlenih, a na njih otpada čak 74 posto neto dobiti, pokazala je to analiza Financijske agencije (Fina) na osnovu izvješća što ih je o poslovanju za 2019. godini toj agenciji podnijelo više od 136 tisuća tvrtki u Hrvatskoj. Od 969.776 zaposlenih, koliko ih imaju te tvrtke, njih 616.301 zaposleno je kod poduzetnika sa sjedištem u nekom od 21 županijskog središta.

Od 791 milijarde kuna prihoda, što je više od sto milijardi eura, čak 566,7 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici koji su registrirani u nekom od 21 županijskog sjedišta. O kakvoj se koncentraciji u domaćem gospodarstvu radi, možda još i bolje govori podatak da su u najvećim hrvatskim gradovima, Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, ostvarene 463 milijarde kuna prihoda, što znači da su poduzetnici koji su registrirani u samo ta četiri grada ostvarili čak 58,5 posto ukupnih prihoda u cijeloj Hrvatskoj, ali i da su poduzetnici u ostalih 17 županijskih središta ostvarili četiri puta manje prihode nego oni koji su registrirani u četiri najveća grada

. Naravno da prevagu odnosi Zagreb, jer su poduzetnici samo iz tog grada ostvarili 400 milijardi kuna prihoda, što je više od polovine prihoda svih poduzetnika.

Na to u svojoj analizi upozorava i Fina, koja kaže da snažnu polarizaciju hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta.

– Poznato je da su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki te velikih trgovačkih lanaca većinom u Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju u toj županiji, a ne i u drugim županijama u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti, navodi se u Fininoj analizi.

No, ako se iz usporedbi isključi Zagreb, podaci ipak sugeriraju veliku razliku među poduzetnicima u preostala tri velika grada i ostatka Hrvatske. Tako su primjerice poduzetnici u Rijeci ostvarili u 2019. godini više 20 milijardi prihoda, što je za oko četiri milijarde kuna više nego ukupan prihod poduzetnika registriranih u Zadru i Dubrovniku, koji su sjedišta županija koje zajedno imaju otprilike isti broj stanovnika kao i PGŽ, a također je riječ o županijama u kojima je jak utjecaj turizma na gospodarstvo. Kad se uspoređuju županije na kontinentu i njihova sjedišta, razlike su još i veće.