ZAGREB – Još od 2014. godine promjene u poreznoj politici u Hrvatskoj vodile su stalnom smanjenju stopa gotovo svih poreza, sadašnja Vlada je od 2016. godine intervenirala i u porez na dohodak, i u porez na dobit, i u porez na dodanu vrijednost, kojem nije snižavala opću stopu PDV-a od 25 posto, ali je za brojne proizvode uvodila sniženu stopu. Smanjeni su ili ukinuti brojni parafiskalni nameti. U međuvremenu su rasle jedino trošarine na duhanske i naftne proizvode kako bi se Hrvatska uskladila s europskim pravilima. U svim strateškim dokumentima koje su u posljednjih šest godina donijeli Vlada ili vladajući HDZ, barem se načelno govori o smanjenju poreznog opterećenja, no Vladin Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitost otkriva da bi ipak moglo doći do uvođenja novih ili povećanja postojećih poreza ili parafiskalnih nameta i trošarina. Iako se u tom dokumentu ne precizira o kojim bi se porezima radilo, kao jedna od mjera kojom bi se poslovni sektor potaknulo na sustavno gospodarenje energijom, a time i na energetsku učinkovitost, je porezni sustav. U akcijskom planu koji je od utorka u javnom savjetovanju, navodi se da je poduzeća, posebice velika,«potrebno korištenjem poreznog sustava potaknuti na uvođenje certificiranih sustava gospodarenja energijom«, kako bi njezina potrošnja bila učinkovitija, odnosno kako bi se napravile uštede.

Horizontalna mjera

Za ovu godinu najavljuje se analiza poreznog sustava koja bi trebala uključivati identifikaciju »mogućih poticaja ili povećanje poreznih davanja u slučaju neuvođenja certificiranih sustava gospodarenja energijom«.
– Osim navedenih mjera, također će se analizirati dodatni parafiskalni nameti u obliku trošarina i naknada u svrhu poticanja uvođenja certificiranih sustava gospodarenja energijom, navodi se u akcijskom planu objavljenom na e-savjetovanju.
Ne spominje se kroz koje bi se poreze tvrtke poticalo ili kažnjavalo kako bi bile energetski učinkovitije te što bi to značilo za sustav trošarina ili parafiskalnih nameta. Nije to ni čudo jer razrada te mjere još nije ni započela, pa onda nisu poznati ni njezini učinci, ona je tek navedena kao jedna od važnijih horizontalnih mjera za postizanje ciljeva energetske učinkovitosti. Analiza koju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavljuje trebala bi pokazati hoće li se Vlada odlučiti samo za nova porezna opterećenja ili će oni koji budu doprinosili energetskoj učinkovitosti dobiti i određene poticaje kroz snižavanje poreza. Novim mjerama porezne politike želi se utjecati na cjelokupan industrijski i uslužni sektor da bolje gospodare energijom. Najavljuje se i to da će temeljem ovogodišnjih analiza Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva u sljedećoj godini pripremiti zakonske izmjene. Ako se doista dogodi povećanje poreznih opterećenja, trošarina ili parafiskalnih nameta kako bi se tvrtke potaknulo na energetske uštede, ići će to u prilog onima koji su tvrdili da je provođenje europskih zelenih planova skupo te da će podići cijene i poslovanja i stanovanja u državama članicama. Tvrtke bi tako mogle birati hoće li ulagati u sustave za uštedu energije ili će plaćati dodatne namete.
Vlada je godinama izbjegavala spominjanje uvođenja bilo kakvih dodatnih poreznih ili trošarinskih opterećenja, te parafiskalnih nameta, ali na to ju je očito potaknula činjenica da od 2014. do 2020. godine Hrvatska nije uspjela ostvariti svoje ciljeve kad je u pitanju ušteda energije i da u predstojećem razdoblju do 2030. godine ima još više postavljene ciljeve koje, kad je u pitanju poslovni sektor, neće ostvariti dosadašnjim mjerama.

Izvješće o pregledu

Naime, velika poduzeća imaju, prema domaćem zakonodavstvu i europskoj direktivi, obvezu energetskih pregleda svake četiri godine. Provode ih ovlaštene osobe, a tu obvezu mogu izbjeći ako u poslovanje uvedu sustav gospodarenja energijom u skladu s europskim ili međunarodnim normama (kao ISO50001 standard) koji u sebi sadrži obvezu provođenja energetskog pregleda.
Ministarstvo otkriva da je izvješće o energetskom pregledu izradilo 130 poduzeća, ali čak njih 75 posto to je učinilo do 2018. godine, što znači da bi sada u tim tvrtkama ponovo trebali provesti nove preglede.
– Podaci o broju velikih poduzeća koja su uvela sustav gospodarenja energijom prema europskoj ili međunarodnoj normi se ne prate. Također se ne prati niti provedba predloženih mjera iz energetskih pregleda, niti postoji obveza za provedbu mjera koje su identificirane u izvješćima o provedenim energetskim pregledima, navodi se u akcijskom planu. Kako bi baš te primjedbe i predložene mjere mogle, ako se provedu, dovesti do ušteda, Ministarstvo navodi da će unaprijediti sustav praćenja izvršenja tih mjera i da će motivirati poduzeća da provode isplative mjere energetske učinkovitosti. Motiv bi, ovisno o tome što će pokazati analize, mogao biti u obliku mrkve i batine, poticaji za one koji racionalno troše energiju i nova porezna opterećenja za one koji ne čine ništa po pitanju unapređenja energetske učinkovitosti.