Opasni UHI efekt stigao u Hrvatsku! Naslov je to kojim je u veljači ove godine popraćena vijest o rezultatima do kojih je istražujući za svoj diplomski rad radnog naziva »Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela« došla Mia Agapito, studentica fizike-geofizike zagrebačkog PMF-a, a na koji je upozorio je njezin mentor, meteorolog Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.

Toplinski otok

Upozoreno je u tom radu da se u spomenutim gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 stupnjeva Celzija, ali i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzija. Osobito se naglašavalo da su Zadar i Rijeka gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast broja dana s temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzija.

Zbog ubrzane urbanizacije, pisalo se tada, ti gradovi imaju sve manje zelenih površina pa je i taj famozni »UHI efekt« u njima izraženiji. UHI je zapravo kratica od engleskog izraza urban heat island, odnosno »urbani toplinski otok«, a tim se pojmom definiraju gradska područja u kojima je temperatura znatno viša i to zbog ljudskog utjecaja. Područja su to gdje su zgrade i ceste zamijenile zelene površine što je utjecalo na povišenje emisija stakleničkih plinova, povećanu potrošnju energije, ali i na kvalitetu života ljudi i ljudsko zdravlje. Rješenje za to, kažu stručnjaci, postoji i zove se – urbano ozelenjavanje.

– Ključno je da zelena infrastruktura bude dio planiranja razvoja gradova, osobito prostornog planiranja. No, trenutno je problem u Hrvatskoj što se malo strateški planira, a više se rade izmjene i dopune prostornih planova, kažu u Zelenoj akciji, udruženju građanki i građana za zaštitu okoliša i prirode te promicanje održivog razvoja, iznoseći podatak da su mapiranja u Zagrebu pokazala da su neka područja s manje zelene infrastrukture bila toplija i do 4 stupnja Celzija od područja na kojima ona postoji.

Zelena infrastruktura, kaže Zakon o prostornom uređenju, »planski su osmišljene zelene i vodene površine te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju unutar gradova i općina, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja.«

Pod sloganom »Zelena strana ulice« Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u travnju ove godine objavio je javni poziv za sufinanciranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina vrijedan 17 milijuna eura i namijenjen lokalnim jedinicama za projekte otpornosti gradova i općina.

Rečeno je tada da su u dvije godine provedbe programa koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja podržana 122 takva projekta za koje je bilo osigurano 28 milijuna kuna, odnosno oko 3,7 milijuna eura. Ovogodišnji poziv povučen je potkraj travnja, s obzirom na to da su potrošena sva predviđena sredstva.

Zelene ulice

Što je zapravo UHI efekt i koliko su važne »zelene strane ulice«, stanovnici hrvatskih gradova mogu se uvjeriti ovih dana. Gotovo cijela zemlja je u »crvenom« kada je riječ o opasnosti od toplinskog vala koji traje danima i, unatoč osvježenju koje je donijela subota, nastavit će se i dalje.

Zbog toga smo odlučili provjeriti razmišljaju li gradske vlasti u Rijeci, Zadru, Puli, Zagrebu i Osijeku o »zelenim strategijama« i, što je još važnije, čine li što konkretno ili su mjere za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena samo ideje na papiru.

Iz Grada Rijeke kažu da su se putem Upravnog odjela za komunalni sustav i promet ove godine prijavili na javni poziv Fonda i dobili iznos od 84.886 eura za sadnju stabala na javnim površinama, što čini 80 posto procijenjenih i Fondu opravdanih troškova projekta vrijednog više od 106 tisuća eura. Pokretanje postupka javne nabave za izbor izvođača radova planina se za jesen.

Nakon provedenog postupka i izbora izvođača sadnja stabala planira se tijekom 2025. godine, naveli su u Gradu Rijeci. Na prošlogodišnjem natječaju Rijeka je dobila iznos od 169.684 eura za podizanje novih drvoreda i sadnju stabala na prazna mjesta na postojećim drvoredima duž prometnica i na parkiralištima te 129.676 eura za obnovu zelenila u gradskim parkovima. Za oba posla izabran je izvođač radova, a oni će započeti ove jeseni.

– Provedbom oba navedena projekta planirana je sadnja 2.500 grmova te više od 300 novih stabala u postojećim, ali i u novooformljenim drvoredima. Valja napomenuti da je na području Rijeke, visoko urbaniziranom i najgušće naseljenom gradu u Hrvatskoj, sadnja drvorednih stabala vrlo ograničena zbog blizine okolnih građevina, podzemnih instalacija i prometnih propisa koji definiraju minimalne širine nogostupa u izgrađenim dijelovima naselja, kažu u riječkoj gradskoj upravi, naglašavajući da »Grad Rijeka i nadalje kontinuirano prati javne pozive i prijavljuje projekte na natječaje iz područja prilagodbe na klimatske promjene«.

Podsjećaju i da je u sklopu raznih eko akcija proteklih godina posađen drvored pinjola u Ulici Ive Lole Ribara, drvored trnovca uz brzu cestu Rujevica – Marinići i drvored melija na prostoru Poslovne zone Bodulovo.

– Grad Rijeka izradio je i Strategiju zelene urbane obnove koju je usvojilo Gradsko vijeće, a koja sadrži programski koncept plana razvoja zelene infrastrukture za područje Grada Rijeke za razdoblje do 2030. godine.

Strategija će predstavljati važnu stručnu podlogu za izradu novih prostornih planova kao i izmjena postojeće prostorno-planske dokumentacije, kažu u Gradu Rijeci, naglašavajući da je očuvanje ekološko-zaštitnih koridora te uspostava novih park-šuma na područjima većih šumskih površina i revidiranje obuhvata postojećih park-šuma, kao i uspostava novih drvoreda, održavanje i obnova postojećih prioritetni projekt, kao i uspostava parkovnih poteza za povezivanje postojećih i planiranih javnih zelenih površina.

– Planirana je izvedba šumskih i obalnih šetnica te urbana sanacija gospodarskih (industrijskih i poslovnih) zona sadnjom visokih stablašica i uspostavom zelenih površina.

Realizacija Strategije bit će omogućena kroz izradu Akcijskog plana zelene urbane obnove, provedbenog akta koji će definirati aktivnosti i provoditelje aktivnosti te rokove i sredstva za njihovu provedbu, zaključili su u Gradu Rijeci.

Ograničeno trošenje

Zadar, drugi grad čije se ime našlo na vrhu lista onih koji će se najbrže i najviše zagrijavati, unatoč svoj dosadašnjoj sadnji drveća ima samo 10 metara četvornih zelenila per capita. Izračunao je to dr. sc. Darko Znaor na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku.

Iako Grad Zadar ima programe koji se odnose na zelene površine te je razvijao i razvija projekte zelenih površina, neki od tih projekata ne mogu se provesti zbog objektivnih razloga. Naime, zbog nepostojanja većine u Gradskom vijeću prvih pet mjeseci prošle i svih sedam mjeseci ove godine Grad funkcionira s tehničkim proračunom koji ograničava trošenje novca, a velika većina EU projekata nalaže lokalno sufinanciranje u manjim udjelima, što zbog ovog problema Grad ne može ispunjavati.

– Već imamo dva odobrena i ugovorena projekta po prethodna dva objavljena natječaja iste tematike. Radi se o projektima Proširenje postojećih i izgradnja novih zelenih površina – Zeleni otoci, faza I i II, ukupne vrijednosti 900.752,03 eura koji se ne mogu provoditi zbog situacije s proračunom.

Projekti obuhvaćaju sadnju pojedinačnih i grupa stabala i drvoreda na raznim lokacijama na području grada Zadra u svrhu povećanja postojećih i izgradnje novih zelenih površina u gradu Zadru. Projekti su odobreni na prva dva javna poziva za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama definiranih u nacionalnim i lokalnim strateškim i planskim dokumentima, rekla je Stefani Mikulec Perković, pročelnica UO-a za EU fondove.

Problemi s proračunom bili su razlog zbog kojeg se Grad Zadar nije javio na javni poziv koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s rokom prijave od 28. ožujka 2024.

– U točki V. ovog javnog poziva stoji da se financira do 80 posto, stoga se Grad Zadar na njega nije mogao prijaviti, s obzirom na to da bez proračuna ne može osigurati svoju komponentu financiranja, pojašnjava Robertino Dujela, pročelnik UO-a za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.

Ono što su u Gradu Zadru ipak riješili, a čime bi trebali ublažiti nezadovoljstvo građana zbog činjenice da privatni investitori pri doista brojnim projektima izgradnje stambenih zgrada vješto zaobilaze ispunjavanje obveza o doista minimalnim udjelima zelenih površina na terenima na kojima grade, pokretanje je izrade 5. izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Zadra u okviru čega se treba povećati udio zelenih površina za projekte gradnje stambenih objekata.

No, sve dok Gradsko vijeće ne usvoji ove izmjene, građevinske dozvole izdavat će se prema postojećim, manje zelenim odredbama.

Kultura parkova

Osijek ima sreće da u svome povijesnom nasljeđu ima kulturu parkova, koju je uspio sačuvati do danas, pa tako svaki dio grada ima svoju zelenu oazu. To je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj i čak 17 parkova, koji je dvije godine zaredom proglašen hrvatskim Eco-Cityjem. Aktualna gradska vlast nastoji ih što bolje obnoviti, a dostupnost EU sredstava dobrodošao je izvor.

Kao mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz jačanje otpornosti urbane sredine Gradu Osijeku su u srpnju prošle godine dodijeljena sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za ozelenjivanje urbanih površina – gradskih ulica kao i prigradskih naselja u vrijednosti 697 tisuća eura, od čega Fond osigurava 80, a Grad Osijek 20 posto.

Sve radnje koje prethode sadnji ukupno 1.697 stabala su u tijeku, a navedena stabla planirano je posaditi u sezoni sadnje jesen/zima ove godine. Uz to, u svibnju je Gradu Osijeku iz iste mjere dodijeljeno dodatnih nepunih 350 tisuća eura za sadnju dodatnih približno 700 stabala uz šetnicu na lijevoj i desnoj obali rijeke Drave. Ona će biti posađena tijekom 2025. godine.

Park Sakuntala u središtu Osijeka / Foto: B. JOBST

– Ove godine planiramo zasaditi oko 2.350 novih stabala što je četiri puta više u odnosu na 2021. godinu kada sam preuzeo odgovornost za vođenje Osijeka. Uz proračunska sredstva, koja smo u mandatu udvostručili, tražimo i alternativne izvore financiranja ozelenjivanja gradskih ulica. Kroz dva natječaja Fonda za zaštitu okoliša dobili smo više od 840 tisuća eura za sadnju oko 4 i pol tisuće stabala i grmova koja kreće na jesen.

Tako će zeleni Osijek biti još zeleniji i otporniji na klimatske promjene kojima svjedočimo zadnjih dana, prokomentirao je ovo Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Uz to, Grad Osijek od 2021. do 2024. stalno povećava sredstva za održavanje javnih zelenih površina. Pri tome vodi se računa da se u sklopu održavanja tih površina povećaju sredstva ne samo za sadnju stabala, već i za njihovo održavanje.

Ovo je pak u domeni Unikoma, gradske komunalne tvrtke koja, između ostalog kroz plan održavanja javnih zelenih površina obavlja redovno i plansko zalijevanje svih stabala i nasada, a ljeti se taj posao radi pojačanim tempom. Također, treba napomenuti kako Osijek ima i na 16 lokacija sustav navodnjavanja s ugrađenim pop up rasprskivačima i sustav »kap po kap«.

– Grad Osijek ovakvim intervencijama u prostoru smanjuje efekte urbanih toplinskih otoka, smanjuje temperaturu u urbanom području, stvara zelene otoke koji poboljšavaju klimatske uvjete u gradu te se ujedno malim koracima bori protiv sve većih klimatskih promjena, ističu iz gradske uprave.

Klimatske promjene

I Grad Pula, kako se može iščitati na njihovim web stranicama, u skladu sa svojim zelenim politikama, i ove godine nastavlja projekte čiji je cilj prilagodba klimatskim promjenama. Riječ je o devet projekata koji se, osim iz proračuna, sufinanciraju i novcem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na poziv Fonda Pula je u listopadu 2022. aplicirala s dvije prijave i za obje je odobreno 788.581,31 euro od maksimalno mogućih 796.336,85 eura.

Tim novcem Grad Pula formirat će urbanu šumu Monvidal gdje je projektom planirana sadnja 116 stabala te 259 sadnica visokog grmlja, kao i park na Hidrobazi gdje će se zasaditi 132 stabla te 608 sadnica visokog grmlja te 362 sadnice srednje visokog grmlja.

Planirane su i tzv. zelene nadstrešnice, odnosno betonske vaze uz poleđinu postojećih nadstrešnica, gdje situacija dopušta i bočno – ovisno o smjeru dolaska autobusa, a u koje će biti posađene biljke penjačice te uz njih ugrađene čelične konstrukcije pričvršćene na postojeće nadstrešnice po kojima će biljke penjačice prianjati i rasprostirati se po stranicama i krovu nadstrešnica. Planirane su i nove javne slavine na zelenim i rekreativnim površinama, drvored duž gradske obilaznice gdje je plan posaditi 150 sadnica alepskog bora, 300 sadnica visokog i srednje visokog grmlja te 600 sadnica niskog grmlja, ozeleniti javno parkiralište i pješačku stazu na Verudeli, urediti zelene površine u Palisinoj i Cesti prekomorskih brigada, a plan je i pokrenuti urbane vrtove na novoj lokaciji na području Mjesnog odbora Vidikovac.

Vitalna uloga

O smanjenju utjecaja klimatskih promjena kao i ublažavanju toplinskih urbanih otoka razmišljaju i u hrvatskoj metropoli pa se tako u Zagrebu trenutno provodi više projekata s ciljem ozelenjavanja gradskih površina, a u njima sudjeluje više gradskih ureda. Pa tako postoji projekt ozelenjavanja objekata u odgoju i obrazovanju koji se odnosi na sadnju autohtonih vrsta drveća u dvorištima dječjih vrtića te osnovnih i srednjih škola domova kao elemenata zelene infrastrukture.

Budžet projekta iznosi 899.708 eura, od čega Fond sufinancira do 350 tisuća eura, trajat će tri godine i planira se sadnja 1.385 stabala. Takav projekt postoji i za objekte u zdravstvu, a projektom »Zeleni koridor potoka Črnomerec« uredit će se 1.800 metara pješačko-biciklističke staze »natkrivene« sa 140 stabala. Troškovi ovog projekta procijenjeni su na 1.036.652 eura, uz sufinanciranje Fonda u iznosu do 350 tisuća eura. Jedan od projekata uključuje nabavu poljoprivrednih strojeva/traktora za ozelenjivanje urbanih površina u Zagrebu te nabavu uzgojnih sadnica u vrijednosti od 389.999 eura, što Fond financira sa 150 tisuća eura.

Nastavljene su i aktivnosti provedbe EU projekta Greenscape CE – Klimatski otporni urbani krajolici primjenom NBS rješenja (Nature Based Solutions), sufinanciranog u okviru EU programa INTERREG Central Europe, koji je započeo u ožujku 2023. i traje tri godine.

– Tijekom prosinca 2023. završena je i usvojena Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba, čija je izrada financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ona je izrađena za cijelo područje Grada Zagreba za razdoblje do 2034. godine i predstavlja novi pristup planiranju urbanog krajobraza kroz sinergiju zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, poručili su iz Grada.

Prošle godine osnovana je Radna skupina za ozelenjavanje, koju vodi gradonačelnik, a koja se bavi temama ozelenjavanja gradskih površina s različitih stanovišta – od planiranja, do održavanja. U okviru rada skupine u sezoni sadnje 2023./2024. posađeno je više 8.000 stabala na području grada, što je četiri puta više od desetogodišnjeg prosjeka. Za predstojeću sezonu predviđena je sadnja dodatnih 8.000 stabala, uz usklađivanje želja građana i lokalnih zajednica.

Zagreb ima donesen i Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama (SECAP), a u tijeku je i izrada Analize ranjivosti i rizika pojedinih sektora u Gradu Zagrebu na učinke klimatskih promjena, za potrebe izrade Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

U izradi su i studije Šume i šumsko zemljište – stručna podloga prostornih planova te Stručne podloge prostornih planova – Agrikulturni krajobraz Grada Zagreba, zelena infrastruktura i rješenja utemeljena na prirodi, a koje će služiti kao podloge za implementaciju u prostorne planove Grada.

– Ulaganje u zelene površine ključno je za održiv razvoj Grada Zagreba. Svjesni smo da zelenilo igra vitalnu ulogu u poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju urbanog zagrijavanja te pružanju prostora za rekreaciju i opuštanje. Grad Zagreb kontinuirano radi na unapređenju i povećanju zelenih površina kroz različite projekte i inicijative. Naš cilj je stvoriti urbanu sredinu koja je održiva, ugodna za život i prilagođena potrebama svojih građana, poručuju iz Grada.

Kaskamo već više od 30 godina i gradimo betonske monstrume

Urbano ozelenjavanje kao jedna od alternativa kako se možemo nositi s vrućinama i klimatskim promjenama nije novost za poznatog istarskog biologa i predavača na Fakultetu prirodnih znanosti u Puli dr. sc. Nevena Ivešu.

Neven Iveša, Foto: D. MOHOROVIĆ

– Ne trebamo otkrivati toplu vodu. Mi, za zemljama koje su to davno shvatile, kaskamo već trideset godina. Sadnja odgovarajućih klimazonalnih vrsta stablašica za poboljšanje uvjeta za građane u urbanim sredinama je nešto što smo mogli jako davno primijeniti, da je bilo volje da se poslušaju svjetski znanstvenici koji su o tome govorili davnih dana.

Mislim da je to važno istaknuti. Društvene mreže pune su takvih komentara i fotografija gdje se ističu razlike između temperature zraka na području grada koji je zelen, gdje ima hlada. Drugi problem kod nas je taj što teško, po tom pitanju, možemo nešto napraviti.

Konkretno, u našim sredinama toliko je toga izgrađeno, toliko je beton »silovao« prostor u kojem živimo da se ja pitam kako uopće i što danas saditi. Mi moramo saditi biljke koje su otporne na ove klimatske uvjete.

Moramo znati koje biljke. To su biljke koje brzo rastu i one koje se mogu lako održavati. Prije dvadesetak godina uvjeti su bili sasvim drugačiji. Mi nerijetko sadimo neke kulture koje nisu podobne za ovo naše područje. To također treba uzeti u obzir, rekao je dr. sc. Iveša.

Dr. sc. Iveša naglašava prijetnje »betonskog monstruma« koji, kaže, treba zaustaviti.

– Odnos prema životu danas je nesnosan, a u buduće će biti još gore. Na primjer, oko nas imamo mnogo posljedica po pitanju zdravlja. Moždanih i srčanih udara ima na sve strane. O tome se baš ne priča, a ovdje govorim o mladim ljudima. Sve su to posljedice topline, zaključio je dr. sc. Iveša.

Energetsko-klimatska politika Grada Rijeke

U Gradu Rijeci podsjećaju da su među prvim europskim gradovima pristupili Sporazumu gradonačelnika, velikoj inicijativi Europske komisije pokrenutoj u siječnju 2008. godine.

– Već niz godina Grad Rijeka poduzima razne mjere kako bi se grad prilagodio klimatskim promjenama i u tu je svrhu izrađen i Akcijski plan održivog energetskog razvoja i prilagodbe na klimatske promjene.

Energetsko-klimatska politika Grada Rijeke već je gotovo dva desetljeća usmjerena prema održivom energetskom razvitku gradskog područja baziranom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i održive gradnje.

Ove godine uvedena je obveza da se prilikom izrade projektne dokumentacije za infrastrukturne projekte sufinancirane iz europskih sredstava izradi Dokumentacija za prilagodbu na učinke klimatskih promjena gdje se analizira kako smanjiti utjecaj klimatskih promjena na specifičnom području ulaganja s konkretnim mjerama, kažu u riječkoj gradskoj upravi.

Ozelenjavanje Trsata

Ove je godine u Rijeci predstavljen i pilot-projekt »Uređenje postojeće sportsko-obrazovne zone Trsat«, strateški projekt Grada Rijeke koji se provodi u sklopu Posebnog cilja 3.4. Zelena infrastruktura kao osnova urbanog razvoja u Strategiji razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine.

Pilot-projekt se provodi na razini gradske četvrti i naselja u sastavu urbane aglomeracije gdje će se na integriran način provoditi mjere energetske učinkovitosti, mjere razvoja zelene infrastrukture i izgradnja e-punionica uz poticanje mjera niskougljičnog razvoja na lokalnoj razini putem obnovljivih izvora energije.