Zahtjevi poslodavaca još su u postupku obrade, pa na burzi rada nemaju informaciju o tome koliko je od 30 traženih radnika zaposleno
ZAGREB Tek je trideset privatnih poslodavaca u Hrvatskoj dosad iskazalo interes za zapošljavanjem »volontera« po tzv. Mrsićevom zakonu, kojim je od 31. svibnja i privatnicima pod povoljnim uvjetima omogućeno zapošljavanje mladih bez radnog iskustva. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do 8. lipnja primili su ukupno 30 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanjem 30 radnika temeljem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Od ukupno 4.760 osoba zaposlenih u 2011. godini temeljem mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, 2.722 osobe još su u programu stručnog osposobljavanja. O rezultatima ove mjere zapošljavanja zavod će se, kako poručuju, očitovati po isteku svih obveza po ugovorima potpisanim u 2011. godini.
Cilj je Mrsićevog zakonskog prijedloga bio da se mladim nezaposlenim osobama omogući da se zaposle na godinu dana, tijekom kojih bi im bili plaćeni mirovinski doprinosi i osigurana mjesečna naknada u visini studentske stipendije, odnosno 1.600 kuna. Tako bi im se pomoglo da steknu godinu dana radnog iskustva, uz plaćeni staž, mentora i program osposobljavanja.
Loš prijem
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić objasnio je kako je ova mjera posebno namijenjena dvjema skupinama – visokoobrazovanima koji dosad nisu bili zaposleni i obrtnicima koji će sada moći lakše zapošljavati naučnike. Ovakav model u javnosti je primljen loše, a oponenti su tvrdili da će ga poslodavci masovno koristiti kao put ka jeftinoj radnoj snazi.
Suprotno očekivanjima, privatni poslodavci, uključujući i obrtnike, barem zasad nisu pokazali veći interes za zapošljavanje mladih radnika.
Za usporedbu, do 31. svibnja, odnosno do stupanja na snagu Mrsićevog zakona, Zavod za zapošljavanje zaprimio je ukupno 1.912 zahtjeva poslodavaca koji žele primiti mlade radnike na stručno osposobljavanje, a na dan 08. lipnja broj zaprimljenih zahtjeva bio je 1.967 ili svega 50-tak više.
Negativan bonitet
U ukupnim prijavama privatni poslodavci zauzimaju manje od 10 posto: 129 poslodavaca iz privatnog sektora dostavilo je zahtjeve za stručnim osposobljavanjem za 248 osoba, a 830 poslodavaca iz javnog sektora, uglavnom tijela lokalne uprave, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, dostavili su 1.719 zahtjeva za stručno osposobljavanje isto toliko osoba. Odobrene su otprilike dvije trećine zahtjeva, te su do 8. lipnja potpisani ugovori o radu 1.327 radnika na stručnom osposobljavanju.
Zahtjevi privatnih poslodavaca koji su zahtjeve dostavili nakon stupanja na snagu Zakona o poticanju zapošljavanja još uvijek su u postupku obrade, te u Zavodu za zapošljavanje nemaju informacija o tome koliko je od 30 traženih radnika doista zaposleno, te jesu li, i iz kojih razloga, neki od zahtjeva odbijeni. Da bi takvih moglo biti, govori podatak o 180 odbijenica koje su do kraja svibnja dobili mahom privatni poslodavci, odnosno obrtnici koji nisu imali zaposlenih radnika ili odgovarajućeg mentora, a za manji broj utvrđen je i negativan financijski bonitet.
