Na kvarnerskoj strani tunela Učka, danas je svečano obilježen početak radova na izgradnji deset i pol kilometara punog profila autoceste od tunela do Matulja, kao i izgradnje mosta preko doline rijeke Mirne i vijadukta preko Limske Drage, čime će, kada sva tri projekta budu završena, Istarski ipsilon u cijelosti biti izgrađen u punom profilu autoceste.

Riječ je o projektima ukupne vrijednosti oko 214 milijuna eura, a svečanom obilježavanju početka radova prisustvovali su potpredsjednik vlade i ministar mora, promet i infrastrukture Oleg Butković, primorsko-goranski i istarski župani Zlatko Komadina i Boris Miletić, predsjednik uprave Bina Istre, koncesionara istarskih autocesta, Dario Silić, uz brojne predstavnike jedinica lokalne samouprave te tvrtki i institucija.

Puni profil za tri godine

Puni profil autoceste od tunela Učka to Matulja trebao bi biti izgrađen za tri godine, do kad će biti izgrađene dodatne dvije prometne trake na potezu od deset kilometara vrlo zahtjevnog terena, što iziskuje iskop brojnih usjeka te gradnju vijadukata.

Sredstva za sva tri projekta Bina Istra je osigurala kreditnim zaduženjem kod komercijalnih banaka, a iako je izvođač francuski Bouygues, najveći dio radova izvest će domaće građevinske tvrtke koje su angažirane kao podizvođači.

Ministar Butković je istaknuo kako se ovim radovima završava izgradnja istarskog ipsilona u punom profilu, a istaknuo je i kako je pokrenut postupak javne nabave za gradnju autocesta od Križišća do Žute Lokve, kao i od Metkovića prema Dubrovniku.

S tim projektima Hrvatska će, dodao je, završiti u najvećem dijelu izgradnju mreže autocesta te će u budućem periodu fokus u cestogradnji biti prebačen na državne ceste, izgradnju zaobilaznica i rješavanje problema preopterećenosti pojedinih prometnica, njihovom rekonstrukcijom ili izgradnjom novih.

Sljedeći cilj – željeznička mreža

U prometnom sektoru, nakon izgradnje autocesta, primarni će cilj, prema njegovim riječima, biti izgradnja željezničke mreže.

– Željeznica ostaje najveći izazov. Iduće desetak godina bit će desetljeće gradnje željezničkih pruga. Za to je glavni preduvjet izmjena uredbe o europskim prometnim pravcima, odnosno TEN-T mreži.

Hrvatska bi se uskoro trebala naći na četiri europska prometna pravca, što će nam omogućiti korištenje sredstava iz fonda konkurentnosti i kohezije, ali i Instrumenta za povezivanje Europe, što će nam dati snažnu financijsku podršku, rekao je Butković.

Na pitanje novinara kad se može očekivati izgradnja takozvane nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, ministar je kazao kako je cilj izgraditi je do 2030. godine.

– Ove ili iduće godine bi trebala krenuti izgradnja dionice od Jurdana do Škrljeva, a hoće li pruga biti izgrađena do 2030. godine, što pokušavamo “uloviti”, ne mogu sa sigurnošću reći, jer znamo kako ide s natječajima i žalbama na koje niti ja niti bilo tko drugi iz izvršne vlasti ne možemo utjecati, ali osigurali smo financijska sredstva, imamo sve preduvjete i sad je bitno da se ubrza provedba projekata, rekao je Butković.

Oživotvorenje Pazinskih odluka

Primorsko-goranski župan Komadina je izgradnju punog profila autoceste od tunela Učka do Matulja, zajedno s izgradnjom druge cijevi tunela Učka nazvao oživotvorenjem Pazinskih odluka kojima je Istra pripojena Hrvatskoj.

– Ovo su projekti koji život znače za naše gospodarstvo, turizam i građane. Imali smo po jednu prometnu traku u svakom smjeru, prema Zagrebu, prema Istri, dok prema Žutoj lokvi nismo imali ništa, a sad se u potpunosti realizira Jadransko-jonska cestovna priča.

Volio bih da Rijeka od sporednog europskog prometnog pravca postane glavni, kao i da se oživotvori povezivanje autocestom prema Postojni i dalje prema Trstu, rekao je Komadina.

Njegov istarski kolega Miletić najavio je kako je Istarska županija već ove godine u proračunu osigurala sredstva za pripremu realizacije projekta pretvaranja Istarskog ipsilona u Istarski “iks”.

– Ovi će projekti značiti veću sigurnost i bolju protočnost prometa, a ne smijemo zaboraviti ni njihov značaj za gospodarstvo, u prvom redu turizam, koji čini preko dvadeset posto hrvatskog BDP-a.

Razmišljamo o novim projektima pa smo osigurali sredstva za izradu studije kojom ćemo utvrditi možemo li Istarski ipsilon realizirati kao iks, izgradnjom autoceste od Žminja do Labina, rekao je Miletić.

Tri zahtjevna projekta

Predsjednik uprave Bina Istre, Dario Silić pokretanje radova na trima projektima nazvao je povijesnim danom za Bina Istru, kazavši kako su sva tri projekta vrlo zahtjevna.

– Posjetili smo gradilište mosta Mirna, dugog 1,4 kilometra, koji se gradi uz već postojeći most, jednako kao i 552 metra dug novi vijadukt preko Limske Drage.

Most Mirna ima 21 raspon između stupova, s vrlo zahtjevnom tehnologijom temeljenja, sa stupovima koji idu do visine veće od 70 metara.

Vijadukt Limska Draga ima stupove visine preko 120 metara, a na njemu će raditi više od 200 zaposlenika hrvatskih građevinskih tvrtki, pod vodstvom Bouyguesa DP.

Na gradilištu od tunela Učka do Matulja, za tri godine ćemo se u Matuljima spojiti s dionicom koju grade Hrvatske autoceste.

Riječ je o vrlo zahtjevnom projektu, s jako visokim pokosima, pri čemu smo s ministrom dogovorili da za vrijeme trajanja radova, niti ovdje niti na vijaduktima u Istri, neće biti prekidanja prometa, rekao je Silić, ističući kako će do ljeta biti puštena u promet druga cijev tunela Učka, u kojoj su u tijeku radovi na opremanju.

Naglasio je i kako će s izgradnjom punog profila autoceste biti postavljeno čak šest kilometara zidova za zaštitu od buke, a autocesta će dobiti i novi, potpuno zatvoreni sustav odvodnje, što će imati značajan pozitivni učinak u zaštiti okoliša, ali i kvalitete života lokalnog stanovništva uz prometnicu.