ZAGREB – Kardiovaskularne bolesti prvi su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a i vodeći uzrok hospitalizacija. Svake godine od bolesti srca i krvnih žila umre više od 22.000 građana, kažu statistike. Kako je riječ o trendu koji se ne mijenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pokrenuo je u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Zakladom »Hrvatska kuća srca« i Hrvatskom ligom za hipertenziju, inicijativu za izradu Nacionalnog plana za unapređenje kardiovaskularnog zdravlja.

– Osim pandemije korone imamo drugu pandemiju koju nitko nikada nije proglasio, a to su kronične nezarazne bolesti, na prvom mjestu kardiovaskularne, upozorio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, na jučerašnjem okruglom stolu gdje je istaknuta nužnost donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti.

Krunoslav Capak / GORAN STANZL/PIXSELL

Taj bi dokument trebao sadržavati jasne smjernice za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju.

Iznad prosjeka EU-a

Iako je zadnjih 10-ak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, Hrvatska i dalje ima veću stopu smrtnosti od prosjeka EU-a.

Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367 na 100 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj čak 572. Europski plan za kardiovaskularno zdravlje ima za cilj smanjiti broj prijevremenih smrti za jednu trećinu do 2030. godine, a države članice EU-a pozivaju se da pokrenu vlastite nacionalne planove.

Tijekom pandemije COVID-19 zabilježeno je blago povećanje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a smanjio se pad broja hospitalizacija. Tako smo u prvoj pandemijskoj godini bilježili povećanje broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 797, s 22.020 u 2019. godini na 22.817 u 2020. godini.

Istodobno je zabilježeno smanjenje broja hospitalizacija za 19 posto, a najviše u mjesecima velikog broja novooboljelih od COVID-19.

»Pitanje je što nas čeka u godinama koje dolaze, u smislu povećanja broja kardiovaskularnih bolesnika koji nisu bili otkriveni za vrijeme pandemije«, upozorila je Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.

– O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti uporno upozoravamo javnost. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, masna i nezdrava hrana, nedostatna tjelesna aktivnost, kao i pravodobnim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa, može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje i smanjiti pobol i smrtnost, poručio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti dodatno bi, dodaje, institucionaliziralo njihove napore, donijelo jasne smjernice za zdravstveni sustav i omogućilo sustavno informiranje građana. Pacijenti s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti prvo bi se trebali javiti obiteljskim liječnicima, a treba im osigurati i interdisciplinarni tim nutricionista, kineziologa i psihologa te rani probir u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, upozorava Venija Cerovečki, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Globalna epidemija

Za uspješnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti vrlo je važna rana dijagnostika bolesti, osobito visokog tlaka, podsjeća akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.

– Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći je rizični faktor za smrtnost i disabilitet. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Kako godinama ne mora biti nikakvih simptoma, sve dok se ne razviju oštećenja organa, hipertenzija se često je kasno otkriva i loše regulira, upozorava Jelaković.

Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, Viktor Peršić, poziva pak na hrabrije financiranje i postavljanje nacionalnih prioriteta.

Viktor Peršić / Foto: GORAN STANZL/PIXSELL

– Pokazali smo kako možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima, od dijagnostike i liječenja do uspješne rehabilitacije. Međutim, pitanje je imamo li sustave, organizacijsku fleksibilnost i društvenu toleranciju za praktičnu provedbu svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju, upozorava Peršić.

Iz Ministarstva zdravstva daju punu podršku Nacionalnom planu i kažu da Beroševa reforma zdravstva u fokus stavlja preventivne aktivnosti i programe, uključujući i preventivne sistematske preglede.