Hrvatska je uvela euro, što je proces koji je dugo trajao, tehnički je odlično odrađen, no njegove su implikacije puno šire od logističkih. O tome što nam donosi euro, kakva nam je perspektiva u eurozoni, te što još treba učiniti da nam se i standard približi najrazvijenijim europskim ekonomijama, za naš list govori dr. sc. Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za ekonomska pitanja.

Savić je i na čelu Upravljačkog odbora za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Veliki pritisak

– Uvođenje eura kao službene valute u Hrvatsku rezultat je višegodišnjih napora Vlade, koji su započeli izradom Strategije uvođenja eura 2017. godine, usvojene na Vladi 2018. Uslijedilo je ispunjavanje reformi potrebnih za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), koji je zadnji korak prije ulaska u europodručje. Hrvatska je ušla u ERM II u srpnju 2020. godine, niti tjedan dana nakon parlamentarnih izbora. Početkom srpnja prošle godine Vijeće Europske unije donijelo odluku da Hrvatska postane 20. država članica eurozone. To potvrđuje i predanost Vlade za postizanjem strateških ciljeva, ali i dokazuje da je naše gospodarstvo i stanovništvo spremno za uvođenje eura, od čega očekujemo dugoročne koristi. Koristi uvođenja eura možemo vidjeti i na primjeru država središnje i istočne Europe gdje je zabilježen pozitivan utjecaj na gospodarstvo i građane kroz rast razine proizvodnje, konkurentnosti i plaća.

Recentne primjere rasta standarda nakon uvođenja eura možemo vidjeti u primjeru rasta plaća. Tako je od ulaska Slovenije u europodručje 2007. pa do 2021. godine zabilježen realan rast bruto plaća za oko 22 posto. U Slovačkoj je od uvođenja eura do 2021. godine realan porast bruto plaća bio još izraženiji – oko 34 posto. U Estoniji su bruto plaće realno rasle gotovo 50 posto, isto kao u Litvi. U Latviji je realan rast bruto plaća dosegnuo čak 57 posto. Ukratko, ulaskom u europodručje građanima tih država srednjoročno je rasla kupovna moć i razvijenost gospodarstva. To je ono što želimo postići i za Hrvatsku i za njene građane uvođenjem eura.

No, čim je euro uveden, porasle su cijene, odnosno došlo je do njihovog zaokruživanja, što se događalo i u drugim zemljama koje su ulazile u eurozonu. Inflacija je već od ranije visoka, neovisno o euru, pa su realne plaće već ranije pale, a sada ispada da će euro dodatno pridonijeti toj inflaciji, te tako dodatno urušiti kupovnu moć?

– Bili smo svjesni i upozoravali smo da će doći do minimalnog povećanja cijena uslijed konverzije, od zanemarivih između 0,2 postotna boda i 0,4 postotna boda, što je bio slučaj u drugim zemljama kada su uvodile euro. Ono čemu, međutim, svjedočimo danas je profiterstvo i lov u mutnome pojedinih poslovnih subjekata, čemu ćemo se snažno suprotstaviti mjerama u narednom razdoblju, počevši od prve ovogodišnje sjednice Vlade. Konstatiramo da su neka trgovačka društva iskoristila konverziju kako bi neopravdano podizala cijene, za što ne postoji nikakav razlog ni opravdanje. Visoka stopa inflacije utječe na smanjenje kupovne moći te da se i svijet, i Europska unija, i Hrvatska nalaze pod velikim pritiskom rasta cijena.

Upravo zbog toga Vlada je poduzela značajne mjere za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. U tri paketa mjera donesenih prošle godine, Vlada je usmjerila 3,6 milijardi eura za ograničenje cijene struje i toplinske energije svim slojevima stanovništva i poduzetnicima, potom za potpore socijalno ugroženim skupinama i umirovljenicima, također i za porezne olakšice i smanjenje stopa PDV-a, bespovratne potpore poduzetnicima, ali i za subvencije kredita. Tako snažan paket mjera među nekoliko najjačih je u cijelm EU-u i tako dodatno čuvamo kupovnu moć našeg stanovništva.

Zvonimir Savić / Foto VLADA RH

Rast standarda

Ušli smo u »elitne klubove«, eurozona, Schengen, ali realno gledano, trenutno je hrvatski BDP po stanovniku na 70 posto prosjeka EU-a, dakle nismo baš u europskoj eliti po tom pokazatelju, a zapravo jedino je on važan. Kada će građani osjetiti i konkretni benefit od pripadanja ovim asocijacijama, u smislu višeg standarda i boljeg života?

– Kada je krajem 2016. prva Vlada Andreja Plenkovića stupila na dužnost, Hrvatska se, prema podacima Eurostata, nalazila na 61 posto prosjeka razvijenosti EU-a nekoliko godina zaredom, pri čemu je samo Bugarska bila ispod Hrvatske. Od 2017. godine nadalje, s iznimkom krizne 2020. godine, Hrvatska bilježi značajan rast razvijenosti. Pretekli smo Grčku, a kada smo dosegnuli 70 posto prosjeka razvijenosti 2021. godine, i Slovačka je bila iza nas. Kada se objave podaci za 2022. godinu, očekujemo da ćemo sustići i prestići neke baltičke države. Konkretna korist takvih kretanja osjeća se već duže vremena, i to u segmentima koji osjeća i stanovništvo.

Primjerice, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, imamo najveći prosječni broj i zaposlenih i osiguranika još od 2010. godine, BDP po stanovniku nam je rekordno visok, prihodi od turizma rekordno visoki, rekordno visok udio izvoza roba i usluga u BDP-u. Broj nezaposlenih najmanji je od neovisnosti, stopa nezaposlenosti na razini europskog prosjeka. Prosječna neto plaća je od 2016. do 2021. godine povećana za rekordnih skoro 2.000 kuna, odnosno više od 35 posto. Minimalna neto plaća je u tom vremenu također povećana za rekordnih gotovo 70 posto. Uslijed visoke inflacije 2022. godina je zabilježila blagi pad realnih plaća, ali već ove godine očekuje se nastavak pozitivnih trendova.

Stoga Hrvatskoj dublja integracija u trgovinske i financijske tokove EU-a može dodatno nastaviti spomenute trendove te ojačati hrvatsko gospodarstvo, koje je i do sada bilo izrazito eurizirano. U tom kontekstu možemo izdvojiti nekoliko bitnih pokazatelja euriziranosti, poput činjenice da su depoziti u eurima činili 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, a preko 50 posto ukupnih plasmana banaka činili su plasmani u eurima. Dodatno, 47 posto kredita u kunama bili su oni s valutnom klauzulom u eurima, a 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja. Ne zaboravimo ni turizam, jer čak dvije trećine turista dolazi nam iz država europodručja.

Ulazak u eurozonu percipira se i kao štit i zaklon u vrijeme kriza.

– I u trenucima velikih izazova, poput trenutne globalne energetske i inflatorne krize, europodručje kao cjelina otpornije je na vanjske ekonomske šokove, odnosno šokove naglih ekonomskih promjena koje se mogu desiti izvan europodručja te je sposobnije za očuvanje tržišta rada i radnih mjesta. Primjer takvih šokova je upravo ovo što nam se posljednjih nekoliko mjeseci i događa, a to je rast cijena naftnih derivata i energenata na globalnoj razini. Zbog svega navedenog Hrvatska će imati značajne i trajne koristi od ulaska u europodručje, u koje ulazimo u trenutku kada je to najpotrebnije za naša poduzeća i građane.

To dokazuju i agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. Naime, sve tri najvažnije agencije za dodjelu kreditnog rejtinga (Fitch, S&P i Moody’s) povećavale su kreditni rejting Hrvatske još od 2018. godine, što je izravna posljedica ispunjavanja uvjeta ulaska Hrvatske u europodručje. Stoga se Hrvatska trenutno, prvi put nakon prosinca 2012. godine, po sve tri najvažnije agencije nalazi na povijesno visokoj investicijskoj razini kreditnog rejtinga, odnosno najvišoj od kada nam je prvi put dodijeljen kreditni rejting, 1997. godine. To je rezultat započetog, te uspješno i u rekordnom roku završenog procesa ulaska u europodručje za mandata ove Vlade. To najbolje govori kakvu sigurnost euro donosi našoj zemlji, gospodarstvu i kućanstvima. Osim toga, o našoj pripremljenosti za usvajanje eura govori i činjenica da je Hrvatska i rekorder po brzini ulaska u europodručje, što je također dodatan razlog koji treba otkloniti svaku zabrinutost kod onih koji se bezrazložno boje prelaska na euro.

Izvoz i investicije

Ove godine rast BDP-a opet je nadmašio očekivanja, za 2023. očekuje se »pozitivna nula«. Što mislite, može li Hrvatska izbjeći recesiju i kakva su u tom smislu očekivanja za eurozonu?

– Hrvatska je nakon pandemijske 2020. godine i gospodarskog pada većeg od 8 posto zabilježila znatan oporavak, što je posljedica i Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta te mjerama za održanje likvidnosti poduzetnika. Tako je već 2021. godine stopa rasta BDP-a bila veća od 13 posto, odnosno druga najbrža u EU-u nakon Irske. Ohrabrujući pokazatelji se nastavljaju i u 2022. godini, jer je u studenom Europska komisija objavila jesenske prognoze, u kojima je navela da se za prošlu godinu za Hrvatsku očekuje stopa rasta BDP-a od 6 posto, što je dvostruko brže od prosjeka EU-a te četvrta najbrža stopa rasta u EU-u. U 2023. godini očekuje se stopa rasta BDP-a od 1 posto, što je blizu prognoza Ministarstva financija od 0,7 posto i rasta u ovoj godini. Međutim, i tako niska stopa gospodarskog rasta bila bi među četiri najveće u EU-u, što pokazuje koliki je rizik gospodarskog usporavanja cijelog EU-a.

Na Hrvatsku će utjecati situacija u nama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, Italiji i Njemačkoj, ali i da dođe do negativnih kretanja, očekujemo da će ona u Hrvatskoj kratko potrajati. Razlozi navedenih očekivanja za 2022. i 2023. godinu temelje se na jakom rastu izvoza, osobnoj potrošnji, ali i na investicijama. Investicije su potaknute, između ostaloga, povlačenjem EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026., a usmjerene su u zdravstvo, školstvo, znanost, vodoopskrbu, promet, energetiku, poljoprivredu, tržište rada, energetsku efikasnost, ali i u bespovratna sredstva za poduzetnike. Dosadašnjom dinamikom provedbe investicija možemo biti iznimno zadovoljni, jer je u proteklih godinu dana objavljeno natječaja, izravnih dodjela ili poziva za dodjelu sredstava u iznosu od preko 2,7 milijardi eura, a značajan dio tih sredstava je već dodijeljen. U ovoj godini nastavit ćemo s provedbom investicija, što će imati pozitivan utjecaj na naš BDP i na tržište rada.

Foto Oliver Berg/DPA/PIXSELL

Što možemo očekivati od Vlade, kakve će reforme dalje provoditi i u kojim područjima?

– Dinamika i uspješnost provedbe reformi najvidljivija je ako se analizira aktivnost Vlade u ispunjavanju reformskih obveza u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. Naime, u srpnju 2021. godine Europska komisija je odobrila hrvatski Plan i time otvorila mogućnost povlačenja značajnih financijskih sredstava za financiranje investicija koje podupiru provedbu reformi, i to u iznosu od 5,5 milijardi eura. Koliko smo bili uspješni u pregovorima za ta bespovratna EU sredstva, govori i podatak da je to iznos na razini oko 10 posto BDP-a, što je, uz Grčku, najviši udio u EU-u. Međutim, da bi mogli ta sredstva koristiti za investicije, moraju se provoditi reforme. Ukupno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno 145 pojedinačnih reformskih pokazatelja, koje je potrebno ispuniti do sredine 2026. godine.

Predanost Vlade ispunjenju svih reformskih uvjeta za povlačenje sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti dokazuje i podatak da smo do sredine 2022. godine usvojili sve planirane reforme, odnosno 54 od predviđene 54.

Drugim riječima, ispunjeno je 100 posto svih dogovorenih i planiranih reformi. Temeljem ispunjenja tih obveza, Ministarstvu financija su do sada iz Bruxellesa uplaćene 2,2 milijarde eura, odnosno 40 posto ukupnih bespovratnih sredstava predviđenih za Plan oporavka, te smo treća najbrža država EU-a u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odmah iza Španjolske i Italije. Stoga i nadalje planiramo biti u samom vrhu uspješnih zemalja, na korist našem društvu i poduzetnicima.