Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za španjolske novine El País kako Hrvatska još uvijek nema informaciju tko je lansirao besposadnu letjelicu koja je prije osam dana pala u Zagrebu.

“U ovom trenutku nemamo nikakvu potvrdu o tome tko je lansirao bespilotnu letjelicu”, izjavio je 51-godišnji Plenković u intervjuu objavljenom u petak.

Hrvatski premijer je razgovarao s El Paísom u srijedu tijekom boravka u Madridu gdje se sastao sa španjolskim premijerom Pedrom Sánchezom, predsjednicom parlamenta Meritxell Batet i kraljem Felipeom VI. Plenković je prvo obišao NATO bazu smještenu 20 kilometara od Madrida, nadležnu za kontrolu neba južnih zemalja Europe, uključujući Hrvatsku.

Upitan je li u bazi Torrejón de Ardoz saznao nešto novo o incidentu, odgovorio je da jest.

“Da, dron se kretao pravocrtno velikom brzinom na niskoj visini. Na radarima u Rumunjskoj i Mađarskoj nije se vidio kao potencijalni rizik. U tom trenutku su se na radarima pojavile brojne druge stvari pa su smatrali da je riječ o lažnom alarmu”, rekao je Plenković. “Zatim je ušao u Hrvatsku te prošlo nekoliko minuta prije nego je pao. Moramo razjasniti radi li se o nesreći, je li letjelica greškom došla u Zagreb, ili je to povezano s nekom vrstom sabotaže, ili je to bio čin namjere”, dodao je.

Dva tjedna nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, 10. ožujka, iz pravca Ukrajine je poletjela besposadna letjelica sovjetske proizvodnje teška 6 tona. Preletjela je Rumunjsku i Mađarsku a zatim se srušila pored studentskog doma u Zagrebu. Rumunjska, Mađarska i Hrvatska su članice vojnog NATO saveza.

Plenković u intervjuu nije rekao da je letjelica imala bombu, niti da su pronađeni ostaci bombe, nego je spomenuo samo eksploziv.

“Otkrili smo da je u dronu bio eksploziv. To je ono što najviše uznemirava”, izjavio je Plenković. “Nadam se da će istraga rasvijetliti sve okolnosti”, napomenuo je.

Istaknuo je “da smo imali nevjerojatnu sreću da nitko nije poginuo i bio ozlijeđen”.

Plenković je rekao kako ljudi u Hrvatskoj razumiju kroz što prolaze Ukrajinci.

“Hrvatska je bila žrtva velikosrpske politike Slobodana Miloševića. Rat je bio prije samo 30 godina pa možemo bolje razumjeti patnje ukrajinskog naroda”, izjavio je.

Rekao je kako “nažalost diplomatski napori da se zaustavi brutalna ruska agresija nisu dali rezultata”.

“Odlučno branimo političko rješenje za postizanje mira i zaustavljanje sukoba”, napomenuo je.

Neki Hrvati su se otišli boriti na ukrajinskoj srani pa je Plenković upitan trebaju li oni “pred sudom položiti račune nakon povratka”.

“Vjerujem da ih je tek malo otišlo i već smo javno rekli da svi koji odluče putovati (ondje), to će učiniti vlastitom odlukom i na svoju odgovornost”, izjavio je hrvatski premijer.

Ukrajinski predsjednik je zatražio primanje u Europsku uniju po brzom postupku. Plenković kaže kako “dobro poznaje tu zemlju” jer je prije nekoliko godina kao član Europskog parlamenta predvodio delegaciju zaduženu za uspostavljanje odnosa s Ukrajinom, a u Kijevu je bio i u prosincu kao hrvatski premijer.

“Jako je pozitivno što je Vijeće zadužilo Komisiju da razradi mišljenje oko mogućeg pristupanja Ukrajine (EU-u), ali čeka nas zahtjevan proces”, rekao je. “Do tada trebamo intenzivirati odnose između EU-a i Ukrajine u svim područjima, s ambicijom da joj damo poseban status”, dodao je.

Plenković je bio upitan bi li EU trebala uvesti novi paket sankcija Rusiji koji bi uključio energetski sektor, kao što je učinio Washington.

“Većina europskih zemalja puno više ovisi o ruskom plinu nego što o njemu ovise Sjedinjene Države. To međutim nije slučaj s Hrvatskom jer je tijekom mog prvog mandata (2016. – 2020.) izgrađeno LNG postrojenje na otoku Krku. No smatram da bi EU trebala izgraditi alternativnu mrežu koja bi povećala svoju proizvodnju i podigla uvoz iz nekih drugih zemalja”, odgovorio je.