„Klupe su sada nove i stvarno bi bila grehota sada to razbijati kada budemo došli podnijeti izvješće”, kazao je nedavno Plenković prilikom obilaska novih prostorija Sabora na Vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman” na Črnomercu.


Premijer se prije godinu dana, unatoč lupanju i buci, nije dao smesti i odradio je izvješće, a planira to učiniti i ove godine.




Bit će to ujedno prvo izvješće koje Plenković podnosi nakon što je na parlamentarnim izborima u travnju dobio mandat za još četiri godine na čelu izvršne vlasti.


Predsjednik Vlade obvezan je “izvješće o stanju države i nacije” podnositi jedanput godišnje, na jesenskom zasjedanju, u kojem se osvrće na proteklo razdoblje, ali i najavljuje mjere i korake za slijedeće.


Za očekivati je da će se Plenković tako osvrnuti na rast plaća i mirovina, nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost, iznadprosječni gospodarski rast i najviši u povijesti kreditni rejting Hrvatske. Od postignuća vjerojatno će naglasiti i pakete pomoći kojim je država pomogla građanima da se lakše nose sa energetskom krizom i inflacijom.


Tu su i ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu, ulaganje u ravnomjerni regionalni razvoj, daljnja ulaganja u modernizaciju hrvatske vojske, posebice nabava višenamjenskih borbenih aviona Rafale.


Izvjesno je da će se osvrnuti i na izazovnu geopolitičku situaciju, rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku, te ilegalne migracije.


Kao važne prioritete u narednom razdoblju mogao bi pak izdvojiti demografsku revitalizaciju, priuštivo stanovanje, daljnje porezno rasterećenje,  obrazovanje, digitalnu transformaciju….


Premijerovo izlaganje može trajati do sat vremena i zastupnici mu ne mogu replicirati. O njegovu Izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, njih 14 po 20 minuta. Poslovnik nije predvidio pojedinačne zastupničke rasprave. Premijer ima pravo i završno govoriti 20 minuta.


U utorak, u nastavku sjednice, Sabor će raspraviti Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja. Razmjena znanja i iskustva između Hrvatske i Ukrajine traje od 2009. godine, intenzivirala se 2016. godine i sklapanje ovog Sporazuma rezultat je dugotrajne suradnje, navodi predlagatelj Vlada.


Srijeda je u Saboru rezervirana za izjašnjavanje o 128 amandmana na rebalans ovogodišnjeg državnoga proračuna koje je sve podnijela oporba. Po brojnosti amandmana ove godine prednjače SDP-ovi zastupnici, zajedno sa stranačkim klubom podnijeli su ih 62, gotovo polovicu. Slijede ‘mostovci’ s 50 amandmana.


Predloženim rebalansom proračuna, njegovi se prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećavaju za 1, 8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura. Glasovanje o amandmanima i o samom rebalansu državnog proračuna, bit će u petak, 25. listopada.


U četvrtak će zastupnici raspraviti dva izvješća, o radu policije u 2023. i o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se propisuju uvjeti za sudjelovanje potpuno automatiziranih vozila u prometu na cestama.


Tjedan će zaključiti u petak raspravom o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama.