ZAGREB – Premijer Andrej Plenković u utorak će u Mosstaru prisustvovati otvaranju 24. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023.

Tijekom ponedjeljka susreo se s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, odnosno premijerkom BiH Borjanom Krišto (HDZ BiH), zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, te mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem.

Susret s @KristoBorjana i @Dragan_Covic i puna podrška aktivnostima HNS BiH! Na sjednici @VladaRH i @vijeceministara raspravit ćemo niz bilateralnih tema🇭🇷🇧🇦. Pozdravljamo formiranje Vlade Federacije BiH. Potrebno je žurno nastaviti razgovore političkih aktera o izbornoj reformi. pic.twitter.com/msMDas4rPp

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 1, 2023

Plenković dolazi u Mostar u trenutku kad je susjedna država u velikim političkim previranjima, možda i najvećim od završetka rata 1995. godine. Napetost postoji između dva BiH entiteta, federacije BiH i Republike Srpske, ali i između vladajućih i oporbe u svakom od njih.

Drago mi je u Mostaru susresti se s mostarsko-duvanjskim biskupom Petrom Palićem, s kojim nastavljamo izvrsnu suradnju i dijalog. Razgovaramo o daljnjim aktivnostima biskupije, kao i podršci @VladaRH projektima koji su važni za hrvatski narod u BiH. pic.twitter.com/WNLTq43om6

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) May 1, 2023

Prepisivanje imovine

Odnosi između entiteta, odnosno točnije između središnje vlasti u Sarajevu i Republike Srpske dodatno su se pogoršali nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik počeo u praksi ostvarivati svoju prijetnju da će njegov entitet u svoje vlasništvo vratiti svu imovinu na njegovom području – šume, vode, poljoprivredna zemljišta, infrastrukturu, trudna bogatstva – koja se u ovom trenutku nalaze u vlasništvu središnje države u Sarajevu.

Stoga je prošlog tjedna održan sastanak vladajuće koalicije u Republici Srpskoj u kojoj je donesena odluka da se krene u postupak prepisivanja imovine na Republiku Srpsku. Kao prvi potez Narodna skupština Republike Srpske, bez glasova oporbe koja smatra da je Dodik ukrao izbore, pozvala je srpske članove Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke. Dodik smatra da je blokada Ustavnog suda nužan prvi korak u cilju preuzimanja imovine. On je otišao i korak dalje pa je najavio da će uskoro na administrativnoj liniji koja odvaja Republiku Srpsku i Federaciju BiH postaviti pripadnike njegove policije kako bi je kontrolirali.

Odgovor iz Sarajeva bio je da će to značiti rat, odnosno da će pripadnici BiH policije na državnoj razini biti odmah poslani da nasilno uklone srpske policajce s administrativne granice.

Stvari nisu sjajne ni u samoj Federaciji BiH, drugom srpskom entitetu. Naime središnja i još uvijek najjača bošnjačka stranka, Stranka demokratske akcije (SDA), nakon što je ostala u oporbi na razini cijele države sada je istu sudbinu doživjela i u entitetu Federacija BiH. Naime, stvorena je koalicija takozvanih građanskih bošnjačkih stranaka predvođenih SDP-om BiH s HDZ-om i nekim drugim manjim hrvatskim strankama. U toj vladajućoj koaliciji nije bilo mjesta za SDA koju još uvijek vodi Bakir Izetbegović. Visoki predsjednik međunarodne zajednice Christian Schmidt promijenio je dekretom izborna pravila po kojima je onemogućio SDA da blokira formiranje nove entitetske Vlade koju će voditi predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić. Zbog toga je prošlog tjedna SDA organizirao prosvjede ispred entitetskog parlamenta na kojima su napadnuti novinari više redakcija za koje su prosvjednici ocijenili da rade protiv cjelovite i suverene BiH.

Dodikova politika

Međutim, bez obzira na ove nemire u Federaciji BiH, najveći je problem za cijelu zemlju radikaliziranje Dodikove politike. On je posljednjih dana više puta rekao da BiH nema nikakvog smisla i da treba dozvoliti Republici Srpskoj da se odvoji i pripoji Srbiji. Rekao je da BiH nije država, već da je to Republika Srpska u kojoj su Bošnjaci i Hrvati samo nacionalne manjine, a nikakvi konstitutivni narodi. HDZ BiH pod vodstvom Dragana Čovića smatra Dodika strateškim partnerom u borbi protiv takozvanog bošnjačkog unitarizma. Čović snažno podržava što jaču Republiku Srpsku iako u njoj Hrvati praktički više i ne žive jer su etnički očišćeni tijekom rata u BiH koji je trajao od 1992. do 1995, godine.

Što se tiče položaja Hrvata u BiH, on je u ovom trenutku nešto bolji nego ranije. Borjana Krišto je premijerka BiH, a visoki predstavnik Schmidt je prošle godine izmijenio izborni zakon čime je spriječio majorizaciju Hrvata u Domu naroda Federacije BiH