Foto Patrik Macek PIXSELL
Nadglasavanje u Saboru bilo bi ozbiljan udarac za Milanovića u predizbornoj kampanji, nadaju se u HDZ-u
povezane vijesti
S obzirom na to da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas u Dubrovniku biti na samitu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe, možda bi se u Saboru prigodno već ovaj tjedan glasovalo o priključenju Hrvatske NATO aktivnosti NSATU, kada bi postojala dvotrećinska većina koja bi podržala takvu odluku. No, nje nema, pa će se, makar je u petak u Saboru glasovanje, pričekati još neko vrijeme s raspravom, a potom i izjašnjavanjem zastupnika o slanju do pet hrvatskih časnika u njemački Wiesbaden, u sklopu ovog modela vojne potpore Ukrajini.
Premda u HDZ-u vjeruju da u aktualnoj predizbornoj kampanji mogu politički profitirati i od svrstavanja oporbe uz predsjednika Zorana Milanovića, koji je odbio potpisati sudjelovanje Hrvatske u NSATU, za tu stranku bi ipak bolje bilo kada bi Milanović bio nadglasan u Saboru. Predstavljalo bi to ozbiljan udarac za predsjednika Republike dva mjeseca prije izbora. Zato visoki dužnosnici HDZ-a pokušavaju još svojim javnim istupima nagovoriti barem dio opozicije da promijeni stranu kako bi se osiguralo da najmanje 101 zastupnik glasuje za NSATU.
Slabašni argumenti
Vjerojatno u tom kontekstu treba promatrati i odustajanje premijera Andreja Plenkovića od teze da je oporba proruska, koju je on počeo koristiti nakon što odluka o obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj nije u Saboru krajem 2022. dobila potrebnu dvotrećinsku većinu, nego 97 glasova. Plenković je u ponedjeljak, naime, ocijenio da su njegovi politički protivnici prije dvije godine imali puno prozaičnije motive kada su se suprotstavili ovom obliku vojne pomoći Ukrajini.
– Tada smo vidjeli da su dijelovi političkih aktera na sceni slijedili Milanovića. Ne možda nužno jer se slažu s njim, jer mislim da argumentacija koju izvode, koja je potpuno tanka i slabašna te jednako loša kao i njegova, ne stoji, nego samo zato da bi bili protiv onoga što predlaže Vlada, izjavio je premijer po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a. Opozicija, odnosno njezin dio, smatra dakle Plenković po novom, nije uz Milanovića jer podržava njegove kontroverzne stavove o ratu u Ukrajini, nego ne želi dati glas za pojedine vojne misije samo zato što prijedlozi dolaze od Vlade. Priličan je to pomak u premijerovoj retorici jer nije, naravno, isto optuživati suparnike da svjesno rade za neku stranu silu ili zamjerati im tek da se inate Vladi, iako je u konačnici ishod identičan.
Ni predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije jučer posegnuo za argumentom da hrvatska opozicija djeluje pod utjecajem Kremlja. Njemu je govor u povodu Dana Hrvatskog sabora poslužio i za upućivanje apela opozicijskim zastupnicima da se predomisle u vezi s misijom NSATU, a pritom se isključivo pozivao na obveze Hrvatske prema NATO savezu.
– Slanje nekoliko hrvatskih časnika u Njemačku bila bi simbolička gesta pomoći koja nema nikakve veze sa slanjem naših vojnika u Ukrajinu. Volio bih da oni koji dvoje o takvoj simboličnoj potpori razmisle i da se zapitaju što ako sutra nama zatreba saveznička pomoć. Hoćemo li moći računati na potporu ako smo je uskratili kada je trebalo? Zato ne smijemo poslati poruku da smo partner kojeg zanimaju samo pogodnosti pripadanja nekoj skupini, a ne i zajedničke obveze. Za mene nema dvojbe, uskrata pomoći i solidarnosti ne bi smio biti hrvatski put. Vjerujem da su mnogi u Hrvatskoj svjesni gdje nas eventualna nedosljednost te politička i sigurnosna lutanja mogu odvesti. Odgovorni političari to prepoznaju. Oni moraju biti dorasli trenutku, koliko god osjetljiv on bio, poručio je Jandroković.
Poziv za stol
Oni zastupnici kojima su bile namijenjene te riječi poslušali su predsjednika Sabora, ali nisu izmijenili negativan stav prema NSATU. Mislite li da bi nas jedan govor predsjednika Sabora mogao razuvjeriti, upitao je novinare SDP-ovac Arsen Bauk, koji će kao predsjednik Odbora za obranu za sljedeći tjedan sazvati sjednicu tog tijela na kojoj će se raspravljati o svih 13 prijedloga Vlade o angažiranju vojnika izvan hrvatskih granica, od kojih se Milanović suglasio s njih 12.
– Mislim da će ovaj put rezultat glasanja biti sličan onom 2022., da će za biti parlamentarna većina i dio oporbe koji je i tada bio za. Ako bude nekih promjena, to će ustvari biti vijest. Ali, po onome kako su se dosad klubovi očitovali, puno su dalje od dvotrećinske većine nego 2022., procijenio je Bauk.
Neovisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak-Raspudić nastoji se u kampanji pozicionirati kao prihvatljiva i HDZ-ovim biračima i tako eventualno iz drugog kruga istisnuti Dragana Primorca, pa spada među zastupnike koji bi najradije izbjegli konfrontiranje u Saboru ovoj temi.
– Ne bi se trebalo očekivati od Hrvatskog sabora da se kroz prebrojavanje riješi svađa između Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića. Pozivam ih obojicu da sjednu za stol i da se, kao oni koji imaju informacije koje nisu dostupne niti Saboru, dogovore o ovoj situaciji, izjavila je Marija Selak-Raspudić.