Bez vladinih mjera inflacija bi bila još vreća, rekao je u petak u uvodu sjednice vlade premijer Andrej Plenković, te istaknuo da je neopravdano dizanje cijena izravan udar na standard građana i jedan od razloga prijedloga za uvođenje dodatnog poreza na dobit.

“Bez mjera Vlade inflacija bi bila još veća”, rekao je Plenković i dodao da “aktivnosti koje se ponekad manifestiraju u neopravdanom dizanju cijena idu direktno nauštrb standarda života građana” te su jedan od razloga rasta inflacije kao i jedan od razloga zašto vlada predlaže saboru izglasavanja dodatnog poreza na dobit.

Istaknuo je da je na kretanje inflacije u listopadu utjecao rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, u segmentu restorana i hotela te stanovanja, vode, struje, plina i ostalih goriva.

Ubrzao rast potrošačkih cijena

Kumulativno, zadnjih 12 mjeseci (prosinac 2021. – studeni 2022. u odnosu na prethodnih 12 mjeseci), inflacija je u Hrvatskoj iznosila 10,1 posto što je u skladu s onime što je vlada i najavljivala, rekao je Plenković i dodao da bi inflacije za cijelu 2022. godinu trebala biti oko te stope, a nagodinu bi ovisno o procjenama trebala pasti na 5,7 do šest posto.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u studenome za 13,5 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u listopadu, kada je iznosila 13,2 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u studenome u prosjeku bile više za 0,9 posto u odnosu na listopad.

U godišnjem je prosjeku stopa inflacije iznosila 10,1 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Pomoć Ukrajini u Hrvatskom interesu

Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković govorio je o misiji pomoći EU Ukrajini te obuci ukrajinskih vojnika.

“Mislim da je dobro i za zastupnike u saboru da shvate kontekst, širinu, sadržaj, volumen potpore koju Hrvatska daje Ukrajini. Mi smo jučer na sastanku lidera dogovorili da se Ukrajini da pomoć od 18 milijardi eura makroekonomske pomoći. To je direktna financijska injekcija državi žrtvi brutalne ruske agresije”, rekao je Plenković.

Ističe da je pomoć Ukrajini u hrvatskom interesu.

“Pitanje sudjelovanja u ovoj vojnoj misiji je konzistentna, zdravorazumska i principijelna politika Hrvatske i to u našem interesu. Sudjelovanje u ovoj misiji, za čiji su interes iskazale 24 članice Europske unije je velik”, kaže Plenković.

Ovo je i moralno pitanje

Smatra kako je jasno da je pozicija Vlade u vezi podrške Ukrajini i moralno pitanje.

“Mi kao Vlada, Sabor i narod moramo poslati poruku želimo li poslati potporu zemlji koja je žrtva agresije, kao što smo i mi bili žrtva devedesetih godina, a ujedno da osvijestimo da je ruska prijetnja izravna prijetnja europskoj sigurnosti. Hrvatska nije niti neutralna niti nesvrstana zemlja”, kaže Plenković.

Ima poruku za zastupnike koji se tome protive.

“Saborskim zastupnicima poručujem: ovo nije izbor između parlamentarne većine i oporbe, ovo nije trenutak iskazivanja stava kroz animozitet prema vladi, nego je to izbor između Ukrajine i Putinovog režima. To je ono što će ostati. Poručujem im da dobro promisle o onome kako će glasati. Drugoga glasanja o ovome biti neće”, rekao je.

Dodao je: “Ovo nije trenutak politiziranja, a kamoli nekakvih smiješnih komentara o žetončićima. Očekujemo da se ipak malo prošire horizonti kod onih zastupnika i klubova koji imaju eventualne dileme. Svi dosad izneseni argumenti ne stoje. Vlada ostaje pri ovoj odluci principijelno, a oni koji nisu za, oni će se zbog toga sramiti.”