Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je odgovor na pismo kojim je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić upozorio na problem štrajka pravosudnih službenika i namještenika.

Pismo predsjednika Vlade prenosimo u cijelosti.

”Nastavno na Vaše pismo od 23. lipnja 2023. godine, u kojem upozoravate na problem štrajka sudskih službenika i namještenika, dopustite mi da odgovorim na Vaše navode te Vas podsjetim na mjere koje ova Vlada kontinuirano poduzima kako bi poboljšala materijalna i druga prava službenika i namještenika u pravosuđu.

U Vašem pismu ističete da je Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske potvrdilo presudu Županijskog suda u Zagrebu, kojom je štrajk proglašen zakonitim. Uvažavajući odluku Vrhovnog suda, čiji ste predsjednik, ne možemo ne primijetiti kako se Vrhovni sud u svojoj presudi propustio očitovati o svojim prethodnim pravnim shvaćanjima u pogledu nezakonitosti i nedopuštenosti ovakvog oblika štrajka nereprezentativnog sindikata te je u konkretnom slučaju evidentno odstupio od svoje ranije prakse.

Također, predlažete da Vlada u dogovoru sa Sindikatom dogovori još jedan, veći iznos povećanja plaća koji bi sudskim službenicima bio prihvatljiv. Upravo su plaće i materijalna prava službenika i namještenika u pravosuđu predmetom intenzivnih razgovora sindikata i ministra pravosuđa i uprave već nekoliko tjedana.

U pogledu plaća sudskih službenika i namještenika podsjećamo da je od 2017. do 2023. godine pregovorima Vlade i predstavnika sindikata državnih službenika i namještenika osnovica za izračun plaća povećana za 33,04 %. U navedenom razdoblju koeficijenti složenosti poslova za službenike i namještenike zaposlene na sudovima promijenjeni su četiri puta. 2019. godine promijenjeni su koeficijenti u posebnom dijelu uredbe čime je 70 % službenika i namještenika u pravosudnim tijelima dobilo povećanje koeficijenata za 9 %, u siječnju 2022. godine povećani su koeficijenti službenicima informatičke struke na sudovima, dok su u studenome iste godine za 5 % povećani koeficijenti službenicima i namještenicima s najnižim koeficijentima. U razdoblju od 2018. do ožujka 2023. godine koeficijenti administrativnih referenata – zapisničara povećani su s koeficijenta 0,84 na koeficijent 0,99.

Slijedom tih iskoraka u sustavu plaća, prosječna plaća službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti u mandatu aktualne Vlade porasle su za više od 64 %. Prosječna neto plaća u tijelima sudbene vlasti u listopadu 2016. godine iznosila je 561 euro, a u lipnju 2023. godine 904 eura. Kada je riječ o pojedinim kategorijama službenika i namještenika, ističemo da je plaća administrativnog referenta – sudskog zapisničara u navedenom razdoblju povećana za više od 70 % odnosno s 495 na 843 eura, sudskog upisničara za oko 61 % odnosno s 496 na 808 eura, zemljišnoknjižnog referenta za 65,9 % odnosno s 554 eura na 840 eura. Usporedbe radi, administrativnim referentima u Ministarstvu pravosuđa i uprave, u kaznenoj evidenciji, plaća je u istom razdoblju porasla za 293 (s 468 na 761 euro), a administrativnim referentom u Ministarstvu unutarnjih poslova za 287 eura (s 507 na 794 eura).

Obzirom da je u Izvješćima o stanju sudbene vlasti isticana potreba za povećanjem plaća u iznosu od 30 %, iz navedenih podataka proizlazi da je u mandatu ove Vlade navedeno povećanje udvostručeno.

Pored toga Vlada je usvojila Odluku o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama. Navedenom Odlukom obuhvaćeno je 7.272 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima, među kojima 6.316 službenika i namještenika dobiva maksimalni dodatak u iznosu od 100 eura neto. Godišnje je za isplatu tih dodataka u pravosudnim tijelima potrebno osigurati 15.930.390 eura. Dodatkom koji se isplaćuje u mjesecu srpnju službenici i namještenici na sudovima dobivaju uvećanje plaća u rasponu od 4,78 % do 18,03 %.

Ovim dodatkom premošćujemo razdoblje do stupanja na snagu novog sustav plaća, do kada će se dodatak i isplaćivati. On ujedno predstavlja najveće pojedinačno povećanje plaća za službenike i namještenike koji su obuhvaćeni ovom Odlukom. Posebno ističemo da će se uvođenjem novog sustava plaća, od siječnja 2024. godine, plaće službenika i namještenika u pravosuđu povećati za dodatnih 10 do 15 %, slijedom čega će, prema preliminarnim projekcijama, neto plaća administrativnog referenta u nominalnom iznosu biti veća od 1000 eura.

Dodatno, službenicima i namještenicima na sudovima, kao državnim službenicima i namještenicima isplaćen je regres u iznosu od 300 eura. U Državnom proračunu za 2023. godinu za materijalna primanja zaposlenika na sudovima izdvojeno je 29.735.442 eura više nego u prethodnom razdoblju.

U pogledu statusa sudskih službenika i namještenika, navodite da isti predstavlja jednu od „nedorečenosti u sustavu“ i „sistemsku anomaliju“. Podsjećamo da zakonski okvir kojim se uređuje njihov položaj i plaće, postoji već dugi niz godina. Status službenika i namještenika koji rade u pravosudnim tijelima, reguliran je zakonski od 26. listopada 1994., prvo Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, zatim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima te trenutno Zakonom o državnim službenicima.

Odluka o utvrđivanju kalkulativnih prosjeka osobnih dohodaka radnika zaposlenih u organima kojima se sredstva za rad osiguravaju u budžetu Republike Hrvatske od 1. listopada 1990., također pokazuje da je status službenika i namještenika u pravosudnim tijelima još i tada bio jednak statusu službenika i namještenika u državnim tijelima.

Obzirom da je Ustavom Republike Hrvatske propisano tko obavlja sudbenu vlast, postojeće zakonsko uređenje zasigurno ne narušava ustavno načelo trodiobe vlasti, čemu najbolje govori u prilog i činjenica da kroz tridesetak godina nikada nitko nije tražio ocjenu ustavnosti ovih odredbi.

U odnosu na Vaše navode o vrednovanju odgovornosti radnih mjesta na sudovima i prelasku službenika i namještenika u druga državna tijela, Vlada smatra da su svi službenici, svaki u okviru svojeg tijela, jednako bitni za funkcioniranje sustava. To naravno uključuje i službenike koji rade na sudu u prijemnoj kancelariji, zemljišnoknjižne referente, zapisničare te sve druge službenike i namještenike u pravosudnim tijelima, koji rade odgovoran posao te nedvojbeno imaju specifična znanja i kompetencije.

No, kao što sudski zapisničar, uz suca, ovjerava svojim potpisom zapisnik sa sudske rasprave tako i upravni referent u Ministarstvu pravosuđa i uprave, svojim potpisom ovjerava uvjerenja i potvrde iz kaznene evidencije, koje su također javne isprave. Službenik koji radi na sudu u prijemnoj kancelariji ima ovlast upozoriti stranku na uočene formalne nepravilnosti podneska, no i službenik u pisarnici u državnim tijelima, prema pravilima upravnog postupka, stranku mora upozoriti na određene nedostatke te provjeriti formalnu ispravnost akta koji se otprema.

Mišljenja smo da nije dobro da se, zbog mogućeg nepotpunog uvida, u ovlasti i djelokrug rada službenika u državnim i javnim tijelima stvara dojam kako pojedini službenici rade više, složenije i odgovornije poslove od drugih. Državni službenici i namještenici u državnoj službi i javnim službama jednako su važan dio državne vlasti bez kojih građani ne bi mogli ostvarivati svoja Ustavom i zakonima zajamčena prava; poput prava na sigurnost, zdravlje, obrazovanje, socijalnu skrb i brojna druga prava. Uređenje njihovih plaća od vitalne je važnosti za funkcioniranje pravne države, stoga je nužno tome pitanju pristupiti na cjelovit i sustavan način.

Također, navodite da službenici premještajem odlaze na radna mjesta u druga tijela državne uprave zbog malih plaća u pravosudnim tijelima. Napominjemo da, prema zadnjim analizama, službenik suda koji obavlja poslove srednje stručne spreme u odnosu na službenika u ministarstvu koji obavlja poslove iste složenosti (istog stupnja obrazovanja) nema manju plaću pa je tako npr. prosječna plaća administrativnog referenta – sudskog zapisničara 742 eura dok prosječna plaća upravnog ili stručnog referenta u Ministarstvu pravosuđa i uprave iznosi 715 eura. Riječ je o podacima prije isplate privremenog dodatka temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.

Premda nije dio Vašeg pisma dozvolite da se osvrnemo i na Vaše priopćenje iz srpnja u kojem iznosite netočne brojke o broju službenika i namještenika koji su napustili sudove. Naveli ste kako je od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2023. službenički odnos prestao za 870 službenika.

Prema podacima iz Izvješća predsjednika Vrhovnoga suda o stanju sudbene vlasti za 2022., odnosno Vašeg izvješća, proizlazi da je na dan 31. prosinca 2021. bilo zaposleno 6.415 službenika i namještenika na sudovima. Prema podacima iz Registra zaposlenih i Centralnog obračuna plaća na dan 30. lipnja 2023. na hrvatskim sudovima bilo je zaposleno 6.264 službenika i namještenika, što je za 228 službenika manje nego što je bilo 31. prosinca 2021. Riječ je dakle, o podacima iz službene evidencije u kojoj su i hrvatski sudovi dužni ažurirati podatke.

Usporedbe radi, prema podacima iz Centralnog obračuna plaća broj zaposlenih u ministarstvima u lipnju 2023. godine manji je za 97 službenika i namještenika u odnosu na lipanj 2022., u istom razdoblju u pravosudnim tijelima (sudovima i DORH-u) broj zaposlenih smanjio se za 95. Navedeno ukazuje da je odljev radne snage jednako primjetan u tijelima državne uprave kao što je primjetan u pravosudnim tijelima.

U pismu ujedno ističete da navedenu situaciju vidite kao priliku da se „sistemski isprave grube nedorečenosti u sustavu koje traju punih trideset godina“. Iz ovog navoda proizlazi da dijelimo isti cilj, budući je Vlada nakon 30 godina primjene postojećeg, neadekvatnog sustava plaća odlučila cjelovito, sustavno i održivo riješiti ovo pitanje upućivanjem u zakonodavnu proceduru Prijedloga zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Napominjemo da je Prijedlog zakona prihvaćen u Hrvatskome saboru u prvom čitanju.

Uvođenjem novog sustava, plaća više neće ovisiti o državnom tijelu, pravosudnom tijelu ili javnoj službi u kojemu službenik i namještenik radi, već isključivo o radnom mjestu i poslovima koji se obavljaju. Kada bi Vlada pristala na zahtjeve Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika za povećanjem od 400 eura svim državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima, prije donošenja novog sustava plaća, pristala bi na stvaranje novih nerazmjera, nelogičnosti i nepravdi unutar sustava plaća koje se osiguravaju iz državnog proračuna.

Primjerice, ovakvim prijedlogom jednako bi povećanje dobili namještenici 4. vrste i viši stručni savjetnici – specijalisti na Vrhovnom sudu. Povećanjem njihovih plaća, anulirali bi se učinci Zakona o plaćama pravosudnih dužnosnika koji je Hrvatski sabor usvojio 28. lipnja 2023., a kojim je za 13 % povećana osnovica plaća sudaca te su uvećani koeficijenti za suce prvostupanjskih sudova.

Ujedno u Vašem pismu govorite o potrebi osiguranja urednog funkcioniranja sudbene vlasti i ozbiljnom poremećaju u radu sudova. S tim u vezi naglašavamo da je Vlada u proteklih sedam godina poboljšala materijalne, financijske, prostorne i druge uvjete za rad sudova i zaposlenika u pravosuđu.

Izmjenama Zakona o plaćama sudaca za 13 % smo povećali osnovicu plaća sudaca (2019. povećali za 6 %) i predložili povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi). Mjesečno povećanje plaća prvostupanjskih sudaca iznosi 513 eura.

U razdoblju od 2015. do 2021. godine u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo je gotovo 62 milijuna eura, a u idućem investicijskom ciklusu od 2022. do 2025. godine planirana su ulaganja u vrijednosti od 333 milijuna eura. Samo u informatizaciju pravosuđa uloženo je gotovo 300 milijuna eura.

Tijekom 2023. i 2024. godine uložit će se dodatnih 22 milijuna eura u nadogradnju sustava e-Spis, uvođenje tonskog snimanja, portal za javnu objavu svih sudskih odluka. Rekonstrukcija zgrade nove zagrebačke gruntovnice, za koju kažete da je uređena na „solidan način“, najvažnija je pravosudna investicija u Zagrebu posljednjih desetak godina, vrijedna 12,6 milijuna eura. Također, radi se nova zgrada za Općinski sud u Splitu, jedinstvena pismohrana u Gospiću, a u tijeku je obnova više od 20 zgrada pravosudnih tijela. U postupku javne nabave je i natječaj za izgradnju prve faze Trga pravde.

Pored navedenog u posljednjih sedam godina racionalizirana je sudačka mreža i ukinuti su prekršajni sudovi. Promijenili smo ključne procesne zakone – Zakon o kaznenom postupku i Zakon o parničnom postupku. Uveli smo procesni kalendar i propisali jasne rokove u parnicama. Ukinuli smo višegodišnju praksu višestrukog ukidanja presuda u kaznenim postupcima, a u parničnom i u kaznenom postupku uveli smo tonsko snimanje. Modernizirali smo zemljišnoknjižne postupke i digitalizirali vođenje zemljišnih knjiga. Uveli smo sustav e-Komunikaciju na sve sudove.

Kao odgovorna vlast svjesni smo i nedostataka pravosudnog sustava te su naše reforme usmjerene na nastavak modernizacije i informatizacije pravosuđa te pronalaženje zakonodavnih rješenja koja će pravosuđe učiniti bržim i pravednijim te na taj način vratiti povjerenje građana u sustav.

Sve navedeno opovrgava tezu o nebrizi i neodgovornom ponašanju Vlade prema pravosuđu. Pokazatelji na kojima se temelji ovo pismo su nezaobilazni u davanju objektivne ocjene politike Vlade prema pravosuđu, a posebno prema politici plaća i brizi za financijski status zaposlenih u pravosuđu.

Na štrajk službenika i namještenika u pravosuđu gledamo kao na spor između sindikata i Vlade te mu pristupamo na način da objektivno sagledavamo ono što je do sada učinjeno za zaposlenike na sudovima i državnim odvjetništvima. Radimo na daljnjem poboljšanju njihovog materijalnog statusa, vodeći računa o realnim financijskim mogućnostima države, ali i položaju svih zaposlenika u državnoj upravi.

Stoga ne možemo pristati na prebacivanje odgovornosti za „nefunkcioniranje sudbene vlasti“ i „poremećaj u radu sudova“ na Vladu i podsjećamo da se štrajk službenika i namještenika nadovezao na mjere upozorenja pravosudnih dužnosnika iz svibnja ove godine. One su već tada otežale pružanje sudske zaštite i funkcioniranje sudova, a prema vašim riječima bile su „neprimjerene dok traju konzultacije“, dok su prema ocjeni nekih pravnih stručnjaka bile i upitno zakonite.

Zaključno, neovisno o koncepcijskim razlikama u pogledu pojedinih aspekata funkcioniranja pravosuđa, pozivam Vas na nastavak dijaloga i suradnje u okviru Ustava i zakona i sukladno nadležnostima svake grane vlasti. U cilju transparentnosti i radi potpunog informiranja javnosti, po upućivanju ovog pisma Vama, isto ćemo objaviti na stranicama Vlade Republike Hrvatske.”