Sve je izvjesnije da se ni drugu godinu zaredom neće održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na to upućuje izjava premijera Andreja Plenkovića koji je, govoreći u petak o neprihvatljivosti postupaka i stavova predsjednika Zorana Milanovića, istaknuo da je to razlog i zašto se ne pristaje s njim sastajati u okviru Vijeća za nacionalnu sigurnost.

– Imali smo sastanak o avionima Rafale, da bih ja sada slušao u medijima da oni možda nisu ni bitni, da su bolji dronovi. Što je to? Čemu onda ti sastanci? Još se i čudi što, eto, ne vidimo smisao u sastancima Vijeća za nacionalnu sigurnost. Da tamo čujem što, da nemamo simpatije prema Izraelu, da imamo proruske stavove ili da vrijeđamo ljude u susjedstvu? Nema zemlje koju on nije izvrijeđao, rekao je premijer prije nekoliko dana novinarima. Naivcima je nazvao one koji tvrde da bi se Milanović i Plenković trebali dogovarati.

Velike razlike

– Možemo se mi dogovarati s nekim tko je racionalan, ali ne i s nekim tko je iracionalan. Možemo s nekim tko ima barem minimum želje i napora da Hrvatsku pozicionira tamo gdje treba. U to gdje on nas pozicionira, ja ne želim ići, niti ću dopustiti da vladajuća većina tamo ide. Postoje velike razlike po praktično svim temama, zaključio je predsjednik Vlade.

Vijeće za nacionalnu sigurnost uvijek se sastajalo početkom studenog kako bi, sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu, usvojilo Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija. Naime, predsjednik i Vlada usmjeravaju rad agencije i tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, a VNS je središnje koordinacijsko tijelo sigurnosnog sustava. No, nakon 9. studenog 2021., kada su osvojene Godišnje smjernice za 2022., Vijeće za nacionalnu sigurnost nije održalo niti jednu sjednicu.

Stoga su SOA i VSOA 2023. funkcionirale bez Godišnjih smjernica, a tako će, po svemu sudeći, biti i sljedeće godine. Samim tim postavlja se pitanje je li taj dokument uopće nužan ili je svih prethodnih godina to bio tek papir koji ničem konkretnom nije služio. Također nije jasno što je i s nadležnostima VNS-a da »utvrđuje prijedlog sredstava za rad agencija i tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, utvrđuje mjere nakon provedenih nadzora nad agencijama sigurnosno-obavještajnog sustava te odobrava međunarodnu suradnju na području nacionalne sigurnosti«. Pokazalo se da ni za svim ovim ne postoji realna potreba.

Aktualne teme

Osim što je Vijeće za nacionalnu sigurnost 9. studenog 2021. usvojilo Godišnje smjernice, predsjednik, premijer, ministri obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova i pravosuđa, savjetnik predsjednika za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, predstojnik Ureda VNS-a te ravnatelji SOA-e i VSOA-e, raspravljali su tada i o nezakonitim migracijama.

Ta je tema i danas itekako aktualna, ali o njoj se na ovoj razini neće ponovo razgovarati. Premijer Plenković to ne želi jer je Milanović odbio njegov prijedlog da se VNS sastane nakon što je započela ruska agresija na Ukrajinu. Kasnije je predsjednik u više navrata pokušao inicirati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, koja ne može biti bez suglasnosti Pantovčaka i Banskih dvora, ali je premijer svaki put otklonio tu mogućnost. Njegova izjava u petak sugerira da će isto učiniti i ako predsjednik sljedećih dana opet predloži sjednicu VNS-a.

Uskoro istječu mandati za važne dužnosti

Uskoro će se predsjednik Milanović i premijer Plenković morati dogovarati jer istječu mandati načelniku glavnog stožera Robertu Hranju i ravnatelju SOA-e Danielu Markiću. Hranju dužnost prestaje početkom ožujka, a Markiću 6. svibnja. Predsjednik i premijer ljetos su neprijateljstvo nakratko prekinuli kako bi Ivana Turkalja imenovali ravnateljem VSOA-e i popunili još neka mjesta u sektoru obrane.