Zoran Milanović nije bio pozvan na samit Ukrajina – jugoistočna Europa u Dubrovniku jer to nije ni trebao biti, kazao je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Zagrebu, pojasnivši da na skupovima u pravilu ne sudjeluju predsjednik države i vlade zajedno.

“Milanović za razliku od vlade ima proruski stav, a zahvaljujući onima koji ga podržavaju, to se nažalost reflektira na dio hrvatske javnosti.

Nisu Hrvati, dio njih, ostali bez osjećaja solidarnosti sami od sebe. Dio ljudi je razvio takav stav jer sluša Milanovićev proruski narativ”, dodao je Plenković na sjednici vlade.

Zašto je u Dubrovniku bio Vučić

Saborska oporba je u srijedu ocijenila da je nedopustivo da predsjednik države nije pozvan na dubrovački samit, dodajući da je to posebno neprihvatljivo u situaciji kada je na isti skup pozvan srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, što premijer u četvrtak odbacio.

“(Vučić) je bio jer je bio na zadnja dva sastanka, jer je dio tog formata i jer dolazi. Dolazi na multilateralni skup i ta stvar ništa ne mijenja.

Dapače, bolje je da pokušaji da i Srbija podržava Ukrajinu budu takvi u organizaciji Hrvatske. S te strane imamo još veću relevantnost u vanjskopolitičkim aktivnostima i na međunarodnoj sceni”, kazao je Plenković.

Samit su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i Plenković, a glavni je cilj sastanka u srijedu bio iskazivanje podrške zemalja regije Ukrajini koja se već dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.

Uz Zelenskija i Plenkovića na samitu su sudjelovali visoki predstavnici 12 zemalja, među kojima su i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, te predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Samit u Dubrovniku treći je sastanak na vrhu u ovom formatu, nakon što je prvi održan u kolovozu 2022. u Ateni, a drugi u veljači 2024. u Tirani.

Grlić Radman: Kritičari ne razumiju kontekst

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je u srijedu u Dubrovniku oštro kritizirao Milanovića jer “sve što radi, radi na štetu Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa”, u četvrtak je prije sjednice vlade rekao da oni kojima smeta prisustvo Vučića, a izostanak Milanovića, “ne razumiju kontekst događaja”.

“Gospodin Vučić je predsjednik jedne zemlje, ona je činjenica, ona je na mapi svijeta. Kao što je bio pozvan u Atenu, kao što je bio pozvan u Tiranu, tako je bio pozvan i ovdje. Mislim da uopće nema smisla uspoređivati te dvije stvari”, kazao je Grlić Radman.

Dodao je da je razgovarao s Vučićem, koji je “pokazao spremnost” za rješavanjem otvorenih pitanja, no da će “vrijeme pokazati”.

Sudionici samita su usvojili deklaraciju koja sadržava osudu ruske agresije na Ukrajinu, podršku ukrajinskom teritorijalnom integritetu, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskija, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uvjeti, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

Uoči samita Plenković i Zelenskij održali su bilateralni sastanak, te potpisali Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine, kojim se formalizira već postojeća suradnja između dvije zemlje.