Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da nema potrebe da se javno objavi sporazum s Domovinskim pokretom, u njemu nema ništa mistificirajuće, bitno je da postoji okvir suradnje “i to je sasvim dovoljno”.

“Nema nikakve potrebe da objavljujemo sporazum, to je uobičajen sporazum. U tom sporazumu nema ništa mistificirajuće. Bitno je da imamo okvir suradnje i to je sasvim dovoljno”, kazao je Plenković koji je obišao nekoliko gradilišta u procesu obnove nakon potresa u Zagrebu.

Dretar mogući državni tajnik: Ne znam ništa o tome, osim da smo išli u istu OŠ

Premijer je obišao gradilište višestambene zgrade u Đorđićevoj, dvije zamjenske obiteljske kuće na Markuševcu te obnovljenu crkvu u Čučerju, nakon čega je u izjavi novinarima odgovorio i na pitanje kada će krenuti koalicijski sastanci, podsjetivši da je prva sjednica vlade bila u ponedjeljak, a druga sjednica je najavljena za petak.

“Dali smo jedno vrijeme novim članovima vlade da se familiziraju s resorima. U kampanji smo za europske izbore, to je najveći prioritet”, rekao je.

Komentirajući kadrovsku križaljku oko državnih tajnika rekao je da će se to rješavati u normalnom dijalogu “kao i dosada”.  Vezano za spominjanje DP-ovog Davora Dretara kao novog državnog tajnika rekao je da ne zna ništa o tome, osim da su “skupa išli u školu.”

Plenković se dotaknuo točke o Istambulskoj konvenciji za koju je rekao da je “cijela priča” apsolvirana u vrijeme kada je pokrenuta rasprava da se konvencija ratificira, a ljevicu je usput prozvao da nije imala političke volje da se izglasa Istambulska konvencija.

“Podsjećam sve da je njen smisao zaštititi žene od divljaka i primitivaca. Zato sam je ja i želio ratificirati da digne standarde u zaštiti. Što se tiče politizirajuće rasprave, donijeli smo izjavu koja je otklonila spekulacije da se na mala vrata nešto uvodi”, kazao je.

Dodao je da lijeve opcije, čija je, kaže, to bila najčešća tema,  “nisu imale političke hrabrosti, htijenja ni volje” da naprave ikakav korak da potvrde tu konvenciju. “Kada su se trebali pokazati, nisu napravili ništa, i tu prvenstveno mislim na SDP. Ta konvencija je bila dostupna za potpis od 2009., smiješne su teze da nisu imali sredstava za to”, rekao je.

Osvrnuo se i na moguće povećanje plaća ministrima, istaknuvši da je 2016. bilo ljudi s iskustvom upravljanja koji su im sugerirali da odmah prvi dan povećaju plaće ministrima tako da premijerova bude 10.000 eura, ali su im tad odgovorili da to “nije realno niti je normalno”.

Temu o plaćama ministara i državnih dužnosnika sad možemo “staviti na stol”

“Smatramo da može doći vrijeme da u našem trećem mandatu povučemo pitanje plaća ministara i državnih dužnosnika, da i tu temu stavimo na stol”, poručio je Plenković, dodajući da će se pronaći rješenje koje će biti primjereno odgovornosti u poslu kojim se bave.

“Postoje modeli, ali nije zrelo da o tome javno govorim. Trebamo sjesti, razgovarati, kada bude spremno, ići će u javno savjetovanje, pa ćemo predložiti Saboru”, rekao je, istaknuvši da “što je čovjek na odgovornijoj poziciji, trebao bi biti adekvatnije plaćen”.

“Ono što se dogodilo ljudima koji su dužnosnici je da imaju veće plaće od ministara. Meni je to drago, ali želim da plaće ljudi na čelu resora budu adekvatne”, komentirao je.

Tvrdi i da nisu raspravljali o plaći predsjednika Republike koji ima najveću plaću.

Vezano za projekt zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i investicije u vodoopskrbu i odvodnju iznosu od 320 milijuna eura, koji se nije uspio probiti među one koji će biti sufinancirani od EU, Plenković je komentirao da je cilj da Zagrepčani imaju kvalitetniji sustav i da se projekt realizira te će tražiti rješenja kako da pomognu glavnom gradu.