Sastanci Europske unije i zemalja jugoistoka Europe na godišnjoj bazi prije su bili „nezamislivi”, a danas su normalna praksa, što je velik „politički uspjeh”, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković.

Predsjednik vlade u Saboru je predstavio izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća, ali i sastanku na vrhu Europska unija-zapadni Balkan, održanom u prosincu prošle godine.

Plenković je rekao da su takvi sastanci „postali gotovo normalna praksa”, što nije bio slučaj između 2003. i 2018. godine.

Na inicijativu Hrvatske i susjednih zemalja, „tada Bugarske”, ponovno su se počeli održavati takvi skupovi – prvi je bio u Sofiji 2018., potom u Zagrebu 2020., pa u Brdu kod Kranja 2021. godine. ­

Od tada se sastanci održavaju gotovo jednom godišnje, što je dotad „bilo nezamislivo”, te je riječ o „političkom uspjehu nametanja ovog dijela Europe kao prioritetne teme”, rekao je premijer.

Teme sastanaka #EUCO najviše su se odnosile na sigurnosne izazove pred EU-om, rat u #Ukraine i na Bliskom istoku. Raspravili smo izvješće @EnricoLetta o važnosti daljnjeg jačanja jedinstvenog tržišta i otpornosti 🇪🇺 gospodarstva, kao i izvješće Maria Draghia o konkurentnosti EU. pic.twitter.com/09PMMGlAmj

— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) January 15, 2025

Smisao cijele te politike, nastavio je, jest „nasloniti” države zapadnog Balkana na EU.

Na skupu u prosincu Hrvatska je govorila i o važnosti usklađivanja vizne politike država kandidatkinja kako bi se spriječilo da državljani trećih zemalja „slijeću kao turisti” u te zemlje, a onda „za velike novce” postanu nezakoniti migranti i putem Hrvatske započinju put prema zapadu, rekao je premijer.

Naglasio je da je politika svih država članica po pitanju migracija „sada vrlo čvrsta” i „usmjerena na zaštitu vanjskih granica EU-a” kako bi se spriječili šokovi za kontinent, prije svega „političke posljedice”.

Takve posljedice migrantskog vala iz 2015. osjećaju se i danas, a ta je pojava „više promijenila političku arhitekturu” Europe, posebno u većim članicama, nego ijedan drugi događaj u proteklim desetljećima, smatra predsjednik vlade.

Premijer je rekao da je na sastancima Europskog vijeća iskazana „zaista još uvijek vrlo snažna potpora Ukrajini”, uz određene „nijanse i rezerve” jedne države.

Plenković je u Saboru govorio o „kontekstu ruskih izdvajanja za ovaj rat”, naglašavajući da Rusija izdvaja 40 posto proračuna i gotovo devet posto BDP-a za rat i vojnu sigurnost.

„Treba shvatiti da je riječ u potpunosti o ratnoj ekonomiji”, naglasio je, pa poručio da bi Hrvatska trebala biti zadnja koja će zaboraviti Ukrajinu, zemlju koja je prva priznala Hrvatsku kao članica Ujedinjenih naroda.

Najavio je da vlada u narednim tjednima planira posjet ukrajinskog premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj.