Premijer Andrej Plenković u petak je izjavio kako će u slučaju neopravdanog povećanja cijena zatražiti od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da predloži neke mjere.

“U kontinuiranom nadzoru udruga za zaštitu potrošača i Ministarstva gospodarstva prate se cijene i ako vidimo da dolazi do itekako neopravdanog povećanja cijena tražit ćemo od Ministarstva gospodarstva da predloži neke mjere”, izjavio je premijer odgovarajući na pitanja novinara tijekom posjeta Istarskoj županiji.

Plenković je podsjetio kako je Vlada zamrznula ili limitirala cijene energenata, plina, struje, naftnih derivata te na taj način spriječila rast troškova građanima, ali i gospodarstvu, općinama, gradovima, županijama, bolnicama, vrtićima, fakultetima, domovima za starije itd.

Podsjetio je i kako je nedavna analiza Ministarstva financija pokazala da gdje god je Vlada snižavala stopu PDV-a, osim u nekim iznimkama, nije na žalost došlo do smanjenja cijena proizvoda, a trebalo je.

To nisu mali iznosi, ako se PDV smanji s 25 posto na 13 posto, s 13 posto na 5 posto ili u nekim slučajevima na nulu, rekao je premijer, dodajući da to znači je država odričući se svoga dijela poreznih prihoda dala mogućnost da građani na kraju osjete to pojeftinjenje cijena u lancu između proizvođača, veleprodaje, trgovaca itd.

“Nije dobro da Vlada čini sve povećavajući i plaće i s cijelim konceptom porezne reforme, a da se istodobno dižu cijene više nego što treba”, istaknuo je premijer.

Podsjetio je pritom da ni covid niti ruska agresija na Ukrajinu nisu problemi koji su nastali interno, da su to vanjske krize i šokovi koji dugo traju i koji nameću ovakav kontekst. “Ali to zahtijeva punu odgovornost svih aktera pa i nadzora i pritiska, u konačnici, na one koji dižu cijene neopravdano”, rekao je.

Novinari su premijera pitali hoće li se novo povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) odraziti na standard građana, gospodarstvo i na investicije u Hrvatskoj.

ECB je, naime, u četvrtak ponovno podigao ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, unatoč slabom gospodarstvu, prognoziravši visoku stopu temeljne inflacije koja isključuje hranu i energiju.

Premijer je rekao kako je to reakcija ECB-a koja je krenula prije više od godinu dana kao jedan od mehanizama ne bi li na taj način djelovalo na smanjenje inflacije, na smanjenje potražnje i na taj način pridonijelo pokretanju trendova koji su bili u prošloj godini.

“Što se Hrvatske tiče vidjeli smo da nam je inflacija u padu više od šest mjeseci za redom, što je dobro i nadam se da će se tako nastaviti i dalje”, kazao je.

Podsjetio je i kako je Hrvatska u prvom tromjesečju ove godine zabilježila gospodarski rast za 2,8 posto na godišnjoj razini, a očekuje da će se to nastaviti i u drugom kvartalu te osobito u trećem tromjesečju.

Naveo je i kako svi podaci koje dobivaju od Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u pogledu turističke sezone govore kako će se kapitalizirati osnaženi međunarodni položaj Hrvatske te vjeruje kako će se i ulazak u eurozonu i Schengen pozitivno odraziti na broja dolazaka turista, noćenja, prihod od turizma.

Vjeruje da će se nastaviti trend kontinuiranog rasta, čak i optimističnije, više od očekivanja koje su imali odnosno da će rast hrvatskog BDP-a na kraju biti i veći od zadnjih prognoza.

“Mi smo sami revidirali (stopu rasta) s inicijalnih 0,7 posto na kraju prošle godine na 2,2 posto, a nedavno je i HNB izašao s optimističnijim podacima. Po svemu što vidimo, po svim trendovima, čini nam se da će rast biti i veći nego što se misli”, istaknuo je premijer odgovarajući i na upit ne boji li se da će podizanje kamatnih stopa negativno utjecati na BDP.

Vlada je krajem travnja ove godine svoju procjenu rasta BDP-a za ovu godinu podigla na 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od procjene koju je iznijela krajem prošle godine.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je, pak, početkom lipnja izjavio kako je središnja banka revidirala svoju projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto.