Plenković je o ruskoj agresiji na Ukrajinu govorio nakon predsjedništva stranke, ali prije no što će izaći detalji o telefonskom razgovoru Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, pa nije htio špekulirati o njegovom sadržaju.

Općenito govoreći, Plenković je za Trumpa rekao da „ima dojam da je njemu u političkom smislu najvažnije da pokaže svom biračkom tijelu, a i globalno, da je on taj koji je osigurao mir” i da „ne želi da ljudi više ginu”.

Premijer je rekao da se s zaustavljanjem gubitaka života „malo tko ne bi usuglasio”, no i da se „ruska agresija na Ukrajinu ne može nagraditi ukrajinskim teritorijem” jer bi to bilo „jako loše”.

Hrvatska vlada protivi se takvom scenariju koji „ruši temelje međunarodnog prava i nagrađuje nekoga tko vojnim putem ide na teritorij susjedne zemlje”, rekao je premijer.

Plenković smatra da Trump sebe vidi „kao predsjednika mirotvorca” koji je „u stanju zaustaviti rat bilo gdje” koristeći snagu svoje zemlje.

Američki predsjednik nastupa s pozicije republikanca koji smatra da su se dvije agresije na Ukrajinu dogodile zbog slabosti demokratskih predsjednika koji su u tim periodima bili na vlasti te da se to ne bi moglo dogoditi u njegovom mandatu, nastavio je hrvatski premijer.

Govoreći o naoružavanju Europe i događajima poput njemačkog odustajanja od fiskalnih pravila kako bi značajnije ulagala u obranu ili predstavljanja Bijele knjige o budućnosti europske obrane, Plenković je rekao da je Hrvatska danas ekonomski i politički „u komfornom položaju” u odnosu na ozračje u svijetu i Europi.

„No naša sigurnost više nije neka datost, bez da mi u nju investiramo”, naglasio je premijer, dodavši da je vlada to detektirala na vrijeme i započela jačanje vojske i zamjene njezinog naoružanja iz „istočnog” u „zapadno”.

Plenković Tomaševiću: Bilo bi poštenije reći hvala za sve što radite za Zagrepčane

“Ne znam točno na što on to misli. Sva sredstva koja su uložena u Zagrebu u obnovu došla su i kanalizirana su temeljem aktivnosti hrvatske Vlade”, rekao je Plenković novinarima nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora upitan o jučerašnjim kritikama Tomaševića da pet godina nakon potresa u Zagrebu i dalje nisu izgrađene zamjenske kuće.

Tomašević je u ponedjeljak izjavio da je zadovoljan postpotresnom obnovom koju je provodio Grad jer su završili gotovo sve projekte obnove gradskih zgrada, no nezadovoljan je s izgradnjom zamjenskih kuća, za što treba pitati resorno Ministarstvo.

Plenković je podsjetio da su Tomašević i “njegova svita iz Možemo!” nakon potresa cijelu noć spavali pred Hrvatskim saborom i zahtijevali nekakvu donatorsku konferenciju potpuno neupućeni u mehanizme kako država članica EU traži sredstva za obnovu od potresa.

“Ove 3,5 milijarde eura o kojima govorimo nije Hrvatskoj ni Gradu Zagrebu donio Grad Zagreb nego je donijela hrvatska Vlada”, poručio je. Istaknuo je i da mu je kao Zagrepčaninu izuzetno drago da su u Zagrebu osigurali sredstva za obnovu svih fakulteta, svih bolnica, svih škola, dječjih vrtića te ostalih javnih institucija i sakralnih objekata.

Vezano uz zamjenske kuće podsjetio je da su jednu jučer otvorili u Markuševcu, a po informacijama potpredsjednika Vlade i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića ostalo je desetak kuća koje se još trebaju izgraditi koje će biti izgrađene u narednih godinu dana.

“Umjesto iščuđavanja mislim da bi bilo puno poštenije, fer i korektnije da se kaže hvala vam za sve što radite za Zagrepčane ali i u konačnici za Banovinu. To nije došlo ni slučajno nego je došlo prilagodbom Fonda solidarnosti i potpunim ‘krojenjem’ instrumenta EU iduće generacije za Hrvatsku onako kako je Hrvatskoj u tom trenutku pasalo”, poručio je Tomaševiću.

Plenković je istaknuo i da su novi tramvaji, autobusi i rotor u Zagrebu financirani i sufinancirani sredstvima Vlade.

Tvrdi i kako si zagrebačka vlast priskrbljuje zasluge i za Zakon o igrama na sreću koji značajno ograničava kockanje i klađenje iako je on plod prijedloga Vlade koju predvodi HDZ.

Plenković je još jednom izrazio žaljenje zbog velike tragedije u Sjevernoj Makedoniji kada je u požaru u noćnom klubu u Kočanima, koji je planuo u nedjelju rano ujutro, poginulo najmanje 59 mladih ljudi, a više od 150 ih je ozlijeđeno. Naveo je da su dvojica pacijenata s opeklinama stigla noćas na liječenje u Zagreb iz Sjeverne Makedonije, a još tri bi trebala doći. Istaknuo je i da, ukoliko bude potrebe, hrvatski zdravstveni sustav spreman primiti dodatni broj pacijenata, mahom mladih ljudi s opeklinama.

Upitan kada će se održati sjednica Vijeća za obranu odgovorio je: “Kada dođe vrijeme”. Naveo je da se radi prilagodba dokumenata koji su rađeni prije “velikih tektonskih promjena” – Strategija obrane RH, dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH te zakoni o obrani i o službi u oružanim snagama. “Kada ti dokumenti budu zreli za daljnje upućivanje, komunikaciju i konzultacije – tada će se dogoditi”, poručio je.