Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da odgovornost za odluku o sudjelovanju Hrvatske u obučavanju ukrajinskih vojnika nije na parlamentarnoj većini nego na oporbi i da ishod glasanja neće biti pokazatelj odmjeravanja snage između njega i predsjednika Zorana Milanovića.

Zastupnici će u petak glasati o sudjelovanju Hrvatske u europskoj misiji EUMAM, koju Plenkovićeva vlada snažno zagovara.

No, s time se ne slaže predsjednik Milanović, ujedno vrhovni zapovjednik vojske koji smatra da misija nije u skladu ni s hrvatskim ustavom niti s europskim ugovorom.

Plenković je rekao da glasanje u Saboru neće biti odmjeravanje snaga između njega i Milanovića.

“Ne, ovo je odluka o misiji, mi imamo svoju politiku koja je u hrvatskom interesu, principijelna, konzistentna, na tragu zdravog razuma i logična pozicija s obzirom na naše iskustvo i naš snažan međunarodni položaj kao članice NATO-a, EU-a, šengenskog prostora, europodručja”, rekao je Plenković novinarima u Bruxellesu.

Za odluku o misiji EUMAM potreban je 101 glas koje vladajuća većina nema i stoga je potrebna podrška dijela oporbe.

“To ne bi trebao biti preveliki zalogaj za bilo koju stranku da se izjasni. U konačnici to je stav cijele Europske unije i teret odgovornost za tih 101 glas nije na parlamentarnoj većini, nego na onima koji dvoje”, rekao je Plenković.

“To je zdravorazumska stvar”

Istaknuo je kako je riječ o zdravorazumskoj stvari, koja će se naći i u zaključcima samita EU-a i u kojima će se potvrditi važnost te misije vojne pomoći Ukrajini.

“To je vrlo bitna platforma, pogotovo u ovoj situaciji kada imamo rusku destrukciju cijele energetske mreže u Ukrajini, redukciju struje, velike hladnoće, ciljane napade kako bi se život u Ukrajini učinio što težim da ih se demoralizira”, dodao je Plenković.

Vijeće EU-a usvojilo je 15. studenog odluku o pokretanju Misije EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini (EUMAM – European Union Military Assistance Mission in support of Ukraine) u sklopu koje se planira obučiti 15 tisuća ukrajinskih vojnika u zemljama EU-a.

Vlada želi da Hrvatska sudjeluje u tom programu, no Milanović je više puta argumentirao da po hrvatskom ustavu unutar granica Hrvatske mogu djelovati samo pripadnici oružanih snaga država saveznica, što Ukrajina nije.

Predsjednik također drži da je europska misija vojne pomoći Ukrajini sporna i po Ugovoru o funkcioniranju EU-a, jer se takve misije mogu održavati samo izvan njezina teritorija.

Kandidatski status za BiH je dobra i poticajna odluka

Odluka o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, koja bi u četvrtak trebala biti potvrđena na samitu EU-a izvrsna je odluka i poticaj za tu zemlju, izjavio je u srijedu u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Ako se to sutra na sastanku Europskog vijeća potvrdi, a mislim da hoće, bit će izvrsna i poticajna odluka za Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Plenković.

Ministri za europske poslove država članica u utorak su preporučili dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini što još treba potvrditi Europskog vijeća na svom sastanku u četvrtak.

Plenković je zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen u kojem su istaknuli snažnu potporu za europsku integraciju Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina nama je bitna, susjedna i prijateljska zemlja, koja je upućena na Hrvatsku i Hrvatska na nju te na ovaj način želimo poslati snažan signal za brzo formiranje vlasti u toj zemlji na svim razinama, za daljnje reforme, ograničene izmjene ustava i izbornog zakonodavstva”, rekao je Plenković.

“Ograničenje cijene plina? Ako može još niže, to bolje”

Kao razlog zašto je baš s Mitsotakisom poslao to pismo, Plenković je rekao da su se dva samita vrlo bitna za proces europskih integracija zemalja jugoistoka Europe održali u Zagrebu 2000. godine i u Solunu 2003.

Jedna od važnijih tema sutrašnjeg samita EU-a bit će pitanje energije i nastojanja da se smanje cijene energenata, koje su nakon ruske agresije na Ukrajinu višestruko povećane.

Hrvatska je među zemljama koje nisu zadovoljne prijedlogom Komisije da se cijene plina ograniče na 275 eura po megavat satu.

“Po našem mišljenju i mišljenju većine zemalja članica to je previsoko. Mi trebamo ići prema nekom rasponu od 150 do 170 eura za megavat sat, a ako može još niže, to bolje”, rekao je Plenković.

Odgovarajući na opetovane zahtjeve nekih zemalja, Europska komisija u studenome je predložila ograničenje cijena kao novi odgovor EU-a na skokovit rast cijene plina izazvan ratom u Ukrajini.

Ministri energetike u utorak se nisu oko toga mogli složiti i zakazali su izvanredni sastanak za sljedeći ponedjeljak. Njemačka, Austrija i Nizozemska protive se ograničenju cijena plina jer strahuju da bi to moglo preusmjeriti prijeko potrebne količine izvan Europe i poremetiti funkcioniranje energetskih tržišta.

Plenković je rekao da želi da Komisija revidira svoj prijedlog i da se “pošalje dobra i ohrabrujuća poruka na tragu onoga što mi u Hrvatskoj radimo s cijenom struje, plina, nafte i naftnih derivata i da se to radi na razini cijele EU”.