Foto Nel Pavletic/PIXSELL
“Mi znamo da je Ustavni sud već rekao da je postojeća obaveza cijepljenja djece protiv drugih bolesti sukladna Ustavu Republike Hrvatske. Ako je dosadašnje obvezno cijepljenje u odnosu na cjelokupnu populaciju u skladu i s hrvatskim Ustavom i s Europskim sudom za ljudska prava, gdje je tu ustavnopravni problem”, pita Sanja Barić
povezane vijesti
Nakon današnje Plenkovićeve najave kako će potpore za očuvanje radnih mjesta biti uvjetovane cijepljenjem, Telegram je porazgovarao sa Sanjom Barić, profesoricom Ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci. Komentirajući premijerovu najavu, prvo nam je ukazala na to da još nemamo dovoljno informacija, odnosno kako još uvijek ne znamo od koga bi uopće tražili potvrde o cijepljenju, radnika ili poslodavaca neke tvrtke.
Pojašnjava nam potom i zašto ne vidi ustavnopravni problem s cijepljenjem. “Mi znamo da je Ustavni sud već rekao da je postojeća obaveza cijepljenja djece protiv drugih bolesti sukladna Ustavu Republike Hrvatske. Ako je dosadašnje obvezno cijepljenje u odnosu na cjelokupnu populaciju u skladu i s hrvatskim Ustavom i s Europskim sudom za ljudska prava, gdje je tu ustavnopravni problem”, pita.
Potom dodaje kako problem samo može biti u tome ako se zauzme stav da je još jedno novo cjepivo nerazmjerni teret za građane u odnosu na dobrobit. Pojasnila je i kako se taj problem može riješiti. “Kao pravnici se možemo isključivo pouzdati u znanstvenike koji se bave tim. Nama studije pokazuju koliko su nuspojave male, manje od nuspojave aspirina”, kaže Barić. Potom poziva čitatelje da pročitaju nuspojave aspirina i nuspojave cjepiva pa će vidjeti čije su nuspojave manje.
‘Građani misle da je cjepivo prebrzo razvijeno’
Dodaje kako se može razmišljati i o posljedicama koje će se tek pojaviti za četiri ili pet godina pa priča kako ni pravnici, a niti građani tu nemaju što reći. “Ali, znanstvenici znaju koja je to tehnologija”, kaže pa dodaje kako se često moglo čuti da ljudi pitaju kako je bilo moguće cjepivo napraviti tako brzo.
“Odgovor je na tu temu i od Štagljara i od drugih, stranih znanstvenika, bio da sada imamo ‘big data science’, umjetnu inteligenciju koja algoritmima brže razvija nešto za što je ranije trebalo puno godina”, priča Barić za Telegram. Kaže kako obični građani misle da je cjepivo razvijeno prebrzo i da ne računaju na tu novu tehnologiju.
‘Sloboda mišljenja je apsolutno neshvaćena’
Kaže potom i kako je nemoguće da postoji zavjera ‘na razini kugle zemaljske’ vezana za cjepivo. “To su samostalni proizvođači i istraživački centri”, kaže pa dodaje da jedna sumnja postoji vezano za napad na AstraZenecu koja je, kaže, napadnuta i prikazana kao loša, piše Telegram.
Kaže da to nije opravdano jer podataka o štetnosti Astre ima jednako kao i za Modernu ili Pfizer. Govoreći o ovoj temi, napominje nam i kako je sloboda mišljenja apsolutno neshvaćena u našem pretpolitičkom društvu. “Ovo nije sloboda mišljenja nego često širenje dezinformacija”, tvrdi Sanja Barić za Telegram.
