ZAGREB – U prvom pokušaju da nabavi vojne zrakoplove, Vlada Andreja Plenkovića imala je prilično dobru situaciju u državnom proračunu, ali je taj posao propao, što zbog nemara hrvatske strane, što zbog loše odrađenog posla ponuđača, odnosno izraelske države.

Sada se čini, iako o procesu nema baš puno informacija, da je Vlada poduzela sve da joj se takav propust ne ponovi, ali koronakriza, pad gospodarstva, potresi koji su lani pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju, okolnosti čini puno težim kad su u pitanju proračunske mogućnosti. U tom je svjetlu prilično zanimljiva jučerašnja izjava premijera Andreja Plenkovića da će Vlada pričekati s odlukom o nabavi borbenih aviona, jer je sada prioritet sanacija posljedica potresa. Ipak, ostalo je nejasno znači li to odgodu u pojedinim fazama nabave ili u cijelom planu da se do kraja godine sklopi ugovor o kupnji aviona.

Ogromni troškovi

– Pričekat ćemo još. To je bilo prije nego što se dogodio potres, u ovom trenutku imamo fokus na Banovinu, odgovorio je Plenković na konferenciji za novinare na pitanje što je s Vladinom odlukom o izboru najboljeg ponuđača za kupnju borbenih aviona. Što to točno znači i na koliko se odgađa odluka, i znači li to i odgodu u sklapanju ugovora i kupnje aviona, premijer nije govorio.

Pokušali smo to doznati u Vladi, gdje su nam rekli da odluka o odgodi nije donesena, nego se radi o tome da Vlada sada ima prioritete u borbi protiv koronavirusa i nabavljanju cjepiva, pomoći gospodarstvu, kao i saniranju posljedica potresa.

Svaki od tih problema donosi troškove i to u milijardama kuna pa trošak nabave aviona dolazi za Hrvatsku doista u najnezgodnijem trenutku. Razumijevanje za to pokazao je sinoć i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

– Razumijem tu odgodu u cijeloj ovoj situaciji. Ušli smo i u mehanizam eura i mi više ne ispunjavamo neke od uvjeta. Ne znam hoće li Europska unija to korigirati jer Hrvatska za to doista nije kriva, svi se zadužuju. Razumijem da ta odluka nije na prvom mjestu, ali mora biti na drugom. Odluka se mora donijeti u idućim mjesecima, inače ponude više neće vrijediti, kazao je predsjednik Milanović. On je inače u više navrata dosad rekao da će podržati Vladu koju god odluku u izboru borbenih zrakoplova donese.

Iako je stvarno teško prigovoriti tome da Vlada sada ima druge prioritete koji opterećuju proračun do granica izdržljivosti, razumljivo je i da nisu spremni odustati ni od kupnje zrakoplova. Prvenstveno zbog toga što za tri godine postojeći borbeni zrakoplovi izlaze iz upotrebe i Hrvatskoj je krajnji tren da ih zamijeni novim, ali i radi toga što je nabava zrakoplova od Izraela u prvom mandatu doživjela fijasko. Ova nabava Hrvatskoj bi trebala osigurati 12 suvremenih aviona koji bi prema planu trebali biti u upotrebi čak tri desetljeća.

Bitna je obnova

Na drugoj je strani vage obnova tisuća kuća u potresom pogođenom području, nabava cjepiva kako bi se što spremnije dočekala turistička sezona jer još jednu polovičnu proračun će teško izdržati. A tu je, kako je napomenuo i predsjednik Milanović, plan da se već 2023. godine uvede euro. Hrvatska je prethodnih godina smanjivala deficit i javni dug i zadovoljavala uvjete za ulazak u eurozonu, ali je onda koronakriza sve to poremetila. Iako naravno trošak nabave aviona, a spominju se različiti iznosi, pa i oni veći od milijardu eura, neće doći na naplatu u jednoj godini, nego će Hrvatska ovisno o tome kakav ugovor sklopi s državom od koje će kupovati zrakoplove, taj posao plaćati godinama, on će svejedno utjecati na planove Vlade da se već od ove godine ponovo počne smanjivati deficit i javni dug. I bez troškova nabave aviona, uz troškove potresa bit će teško ostvariti te planove u sljedećih nekoliko godina.

Vlada bi prema planu do kraja godine trebala sklopiti ugovor s ponuđačem kojeg izabere, a kako tome prethode višemjesečni pregovori, u kojima se između ostaloga treba dogovoriti i dinamika otplate, bilo bi važno da do ljeta odluči s kime će ići u posao.

Četiri ponude u igri

Kad je u prosincu Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona dovršilo evaluaciju ponuda i uputilo je predsjedniku Vlade, najavili su da će početkom ove godine sa sadržajem te studije upoznati saborski odbor za obranu. To se još nije dogodilo pa je i to signal da se u cijelom procesu, kako je kazao premijer, odlučilo pričekati. Nakon toga Vlada je trebala donijeti odluku o najboljem ponuđaču i s njim započeti višemjesečne pregovore.

Ono što se zasad zna jest da je Međuresorno povjerenstvo u igri ostavilo po dvije ponude za nove i korištene avione. Tako se Vlada treba odlučiti između američke ponude novih F-16 Block 70, švedskog Gripena, francuske ponude rabljenih Rafale F3-R i izraelskih F-16 Block 30. Pri tome se neće odlučivati samo na osnovu financijske ponude, nego i onoga što po pitanju opreme i obuke aviona nude četiri države, ali će veliku ulogu igrati i to za koja će se strateška politička partnerstva Hrvatska odlučiti.