Predsjednik Vlade Andrej Plenković u intervjuu za France 24 govorio je o daljnjoj potpori Ukrajini, mirovnom procesu, izdvajanjima za obranu i modernizaciji Hrvatske vojske, proširenju Europske unije te situaciji u Bosni i Hercegovini.

Premijer Plenković je istaknuo snažnu podršku Hrvatske Ukrajini, podsjetivši da je naša zemlje bila žrtva agresije 90-ih.

“Naše iskustvo je jedinstveno. Stoga podupiremo Ukrajinu politički, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno“, poručio je i naglasio da se Hrvatska zalaže za pravedan i trajni mir u Ukrajini.

Mirovni proces mora uključivati ​​poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine

Kazao je i da Vlada nikad nije predložila da hrvatski vojnici sudjeluju u operacijama na  ukrajinskom tlu. Rekao je i da svaka država koalicije voljnih može pronaći način kako pridonijeti postizanju mira, podsjetivši da predsjednik Hrvatske i oporba u Hrvatskom saboru nisu podržali sudjelovanje u operacijama EUMAM i NSATU.

„Svi smo za mir, ali nedopustiv je ishod u kojem bi okupirani ukrajinski teritorij postao dio ruskog ustavnog poretka, što je protivno načelima međunarodnog prava. Mirovni proces mora uključivati ​​poštivanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine“, poručio je Plenković.

Smatra da je obnašanje dužnosti hrvatskog premijera i u trećem mandatu potvrda podrške hrvatskih građana političkoj liniji koju Vlada zauzima u odnosu na velika međunarodna pitanja. Naglasio je da je Hrvatska danas za stolom i razgovara o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europske unije.

Veliki proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske

Predsjednik Vlade je istaknuo veliki proces ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske, rekavši kako staru vojnu tehnologiju istočnog bloka mijenjamo zapadnom tehnologijom. Dodao je da je Hrvatska nabavila 12 francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, tenkove Leopard i raketni sustav Himars.

Naglasio je i da su izdvajanja za obranu premašila su 2% BDP, a od 2016. obrambeni proračun je 5 puta veći.

„S obzirom na globalne okolnosti, moramo raditi na strateškoj autonomiji Europe“, kazao je Plenković i poručio da je Hrvatskoj kao članici NATO-a od 2009., transatlantski savez vrlo važan za njezinu sigurnost i slobodu. Ali, smatra da Europa istodobno mora biti snažnija te jamčiti vlastitu sigurnost.

Premijer je u razgovoru kazao i da postoji nova politička volja Europske unije za proširenjem, prema kojem je otvorena i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„Hrvatska podržava zemlje jugoistoka Europe na tom putu, uz ispunjavanje uvjeta, a posebno se zalažemo za europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod“, poručio je.

Hrvatska želi riješiti otvorena pitanja sa Srbijom

Osvrnuo se i na situaciju u Srbiji te odnose dviju zemalja.

Podsjetio je da se više od 95 posto sirove nafte u Srbiju doprema putem hrvatske tvrtke Janaf te da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu, što je ocijenio znakom dobrosusjedstva.

Važnim je ocijenio i rješavanje otvorenih pitanja ostalih iz vremena agresije Srbije na Hrvatsku prije 30 godina.

Osvrnuo se i na prosvjede studenata u Srbiji, izrazivši žaljenje zbog velike tragedije u kojoj je 15 ljudi poginulo od urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu.

„Očito je postojalo nezadovoljstvo u srpskom društvu koje je artikulirano ovim prosvjedima koje su započeli studenti“, ustvrdio je.

Podsjetio je i da je srbijanski premijer Miloš Vučević dao ostavku.

“Čekamo novu srbijansku vladu kako bi se ponovno pokušala ostvariti stabilnost u toj zemlji“, kazao je Plenković.

Hrvatska se zalaže za političku i institucionalnu stabilnost BiH

Predsjednik Vlade smatra da situaciju na Zapadnom Balkanu treba raspraviti na sljedećem Europskom vijeću s obzirom na napetosti kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, posebno u Bosni i Hercegovini.

„Zabrinuti smo stanjem u BiH te se zalažemo za političku i institucionalnu stabilnost, kao i konstruktivan dijalog između triju konstitutivnih naroda i između dva entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine“, ustvrdio je Plenković.

Kazao je i da Hrvatska podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara Borjane Krišto u provedbi reformskih procesa i svih koraka za otvaranje pristupnih pregovora.

„Zalažemo se za smirivanje tenzija te pozivam sve političke snage i lidere da poštuju pravni poredak u Bosni i Hercegovini“, zaključio je premijer Plenković.