Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da se Hrvatska brzo vratila na put gospodarskog oporavka nakon koronakrize, a da ovo desetljeće, uz financijsku injekciju iz Europe od 25 milijardi eura, može u punom smislu riječi biti razvojno.

Plenković je to poručio na otvaranju konferencije Večernjeg lista i Podravke “Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva”.

Apostrofirao je da je pandemija koronavirusa dovela do najveće zdravstvene krize gospodarske od Drugog svjetskog rata, a Hrvatsku je do sada, što zbog neočekivanih troškova, što zbog smanjenih prihoda, koštao 35 milijardi kuna.

Poručio je da je Vlada u toj krizi opravdala svoju ulogu te stala iza privatnog sektora, očuvala njegovu likvidnost, kao i radna mjesta.

Ustvrdio je da je Hrvatska imala vrlo dobru reputaciju s obzirom na postignuća prije koronakrize, a za vrijeme te krize kao ključno je upravo apostrofirao zadržano povjerenje međunarodnih financijskih institucija, financijskih tržišta, pa između ostalog i agencija za kreditni rejting. To povjerenje, uz političku stabilnost, stvorilo je okvir za ovo gdje se danas nalazimo, istaknuo je Plenković.

Rekao je da se Hrvatska brzo vratila na put gospodarskog oporavka te da s optimizmom gleda na rast BDP-a u 2021. godini. Podsjetio je da se ranije predviđao gospodarski rast u ovoj godini od oko pet posto, dok se sada očekuje da bi hrvatsko gospodarstvo moglo porasti i sedam posto.

Apostrofirao je i rast investicija, kao i stvorene preduvjete da turistička sezona ostvari rezultate iznad svih očekivanja, pri čemu je od početka godine ostvareno 12 milijuna dolazaka turista i više od 75 milijuna noćenja, što je u u odnosu na 2019. ostvarenje od 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja.

Također, prema podacima HZMO-a koji su indikator zaposlenosti, Hrvatska je krajem srpnja ima nešto više od 1,6 milijuna osiguranika, što je najviše u posljednjih 13 godina.

Predsjednik Vlade je istaknuo da je već u prvoj godini drugog mandata Vlade stvoreno 50 tisuća radnih mjesta, odnosno polovina od najavljenih 100 tisuća do kraja mandata. Stopa nezaposlenosti je na 7,4 posto, stopa zaposlenosti na 66,9 posto, dok je prosječna plaća u lipnju iznosila 7.175 kuna, a cilj je da ona do 2023. dosegne tisuću eura, što bi trebalo koincidirati i s članstvom Hrvatske u eurozoni.

Apostrofirao je težnje ka ulasku u eurozonu, za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine, pri čemu je poručio da se ranije nisu čuli glasovi onih političkih aktera koji tvrde da nije dobar trenutak za ulazak u eurozonu. “Ja ih se ne sjećam od ranije (…) i oni nikakvu identifikaciju s tim procesom nemaju”, rekao je Plenković te poručio da je važno to raščistiti i da se vidi “tko je tko”.

Naveo je već poznate prednosti ulaska u eurozonu, poput nestanka valutnog rizika te poručio da je potrebno razjasniti sve nedoumice kod sugrađana kada je u pitanju taj proces, između ostalog napomenuvši i da će u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama koje su uvodile euro, postojati kontrolni mehanizmi po pitanju rasta cijena.

Uskoro 820 milijuna eura u sklopu NPOO-a

Plenković je podsjetio i da će Hrvatska u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) uskoro dobiti gotovo 820 milijuna eura, a kada se i ona uzmu u obzir, Hrvatska će biti oko 50 milijardi kuna u plusu u odnosu na uplate u europski proračun.

Hrvatska će u ovom desetljeću imati na raspolaganju iz europskih izvora oko 25 milijardi eura, a Plenković je istaknuo da je važno iskoristiti tu financijsku injekciju, ponovivši da ona predstavlja generacijsku priliku.

“Desetljeće pred nama ima sve preduvjete da bude u pravom smislu razvojno i da uhvatimo korak sa zemljama srednje i istočne Europe”, ocijenio je Plenković te poručio da je cilj bio da zbog krize ne dođe društvenog rascjepa i kaosa, što se naposljetku i nije dogodio.

Predsjednik Vlade je između ostalog podsjetio i na mjere za samozapošljavanje, mjere koje olakšavaju dolazak digitalnih nomada u Hrvatsku, skoro ukidanje viza za građane za putovanje u SAD, cilj ulaska u Schengen, otvaranje LNG terminala, projekt izgradnje Pelješkog mosta, kao i nabavku zrakoplova Rafale.

Ustvrdio je i da će perspektiva Hrvatske biti uvjetovana sve ekstremnijim klimatskim uvjetima, posljedica čega je i rast cijena hrane i energenata, a na takve izazove će se trebati odgovarati i na nacionalnoj i globalnoj razini, između ostalog i ubrzanjem zelene i digitalne transformacije gospodarstva, uz korištenje izdašnih europskih sredstava. U kontekstu sve većeg rasta cijena energenata, upravo LNG terminal predstavlja bitan element za hrvatske potrošače i industriju, rekao je Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u svojoj je prezentaciji sveobuhvatno podsjetio na poreznu reformu, provedenu kroz pet krugova, pri čemu je porezno rasterećenje do sada iznosilo više od deset milijardi kuna.

Rekao je i da je 2021. prva godina u kojoj je Vlada odlučila pauzirati kada su u pitanju porezna rasterećenja, a zbog izazovne gospodarske situacije koja za to ne ostavlja prostor.

Furjan: Naš najveći problem nedostatak produktivnosti

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan apostrofirao je nužnost rasterećenja gospodarstva, pri čemu je potrebno rasteretiti rad.

Kada je riječ o radnim odnosima, podsjetio je da je HUP nedavno potpisao sporazum sa SSSH, te ocijenio da velik prostor za suradnju postoji, pri čemu je poručio da je zadovoljan radnik temelj svake uspješne kompanije. No, pritom je rekao i da je potrebno moderno radno zakonodavstvo, koje bi između ostalog u lošim vremenima poslodavcima trebalo omogućiti veću razinu prilagodbe.

Kada je riječ o europskim fondovima, Furjan je rekao da treba ulagati što više u nove tehnologije, dok je kao ključni problem nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva apostrofirao nedovoljnu produktivnost.

“Naš najveći problem je nedostatak produktivnosti i to je razlog zašto nismo dovoljno konkurentni i zato je potrebno ulagati u nove tehnologije, digitalizaciju i održive izvore energije”, poručio je Furjan.

Šimović: Potrebno raditi na smanjivanju ekonomskih nejednakosti

Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Hrvoje Šimović rekao je da smjer porezne politike ovisi o ciljevima koji se žele postići. S jedne strane porezni sustav može doprinijeti konkurentnosti gospodarstva tako da se stvore uvjeti za ulaganja i zapošljavanje, pojasnio je. Tada treba porezno rasteretiti rad i poduzeća, a više opteretiti potrošnju. U tom kontekstu, naveo je Šimović, PDV i njegove snižene stope ne mogu biti adekvatan instrument jačanja konkurentnosti.

S druge strane, istaknuo je, potrebno je raditi na smanjivanju ekonomskih nejednakosti.

“Tu je primarna uloga progresivnog poreza na dohodak, ali i oporezivanja imovine. Mi slabo oporezujemo imovinu, posebno nekretnine i nasljedstva. U budućim poreznim reformama sigurno će fokus biti na tim pitanjima”, smatra Šimović.

Napomenuo je da je treći značajniji faktor koji utječe i koji će utjecati na porezne promjene egzogenog karaktera.

“To su digitalizacija, demografija i tzv. “zelena” pitanja. Digitalizacijom i demografijom smo se počeli baviti, primjer čega su olakšice za mlade, no klimatske promjene i zelena tranzicija veći će fokus staviti na ekološke poreze”, zaključio je Šimović.