HDZ će s partnerima, i bez slučaja Linić, pobijediti na europskim izborima, a nakon ovog raskola u SDP-u njihov poraz će biti još veći. Niz afera i problema u komunikaciji unutar Vlade i koalicije znakovi su izrazito lošeg upravljanja zemljom. Očekujem da će se procesi raspadanja Kukuriku koalicije ubrzati nakon 25. svibnja
Nositelj liste HDZ-a i koalicijskih partnera na izborima za Europski parlament Andrej Plenković nije posve zadovoljan dosadašnjim tijekom izborne kampanje za Europski parlament. U intervjuu za naš list Plenković se osvrnuo i na političku situaciju u Europi i Hrvatskoj.
Koliko je za vas, kao nositelja liste, frustrirajuće da je kampanja za euroizbore, zbog zakonske regulative, praktički medijski nevidljiva?
– Nije dobro da kampanja za Europski parlament prolazi pored birača. Zakonska regulativa ostala je ista kao i prošle godine. Javna televizija odabrala je da ne organizira sučeljavanja predstavnika svih lista. Financijski limit za kampanju za europske izbore je jednak limitu za jednu izbornu jedinicu za Hrvatski sabor. To su ograničavajući elementi za ovu kampanju. Nisam zadovoljan da birači nemaju prigodu steći potpuniji dojam o profilima kandidata i njihovih programa. Do idućih izbora potrebno je donijeti kvalitetniji okvir koji će izbore učiniti vidljivijima za građane.
Koliko će zastupnika osvojiti vaša lista?
– Lista HDZ-a i koalicijskih partnera ima za cilj ponoviti prošlogodišnju pobjedu, kada smo osvojili šest zastupnika. Ove godine izazov je veći jer se bira samo 11 hrvatskih zastupnika. Imamo izuzetno kvalitetnu listu jer se na njoj nalaze kandidati koji su se dokazali kao zastupnici u Europskom parlamentu, te koji poznaju europske procese. Svi kandidati s naše liste uistinu i žele postati europski zastupnici, za razliku od bizarnog trenda na ovim izborima gdje niz nositelja lista – koje pretendiraju prijeći prag – unaprijed govore da ih zastupnički posao ne zanima.
Nije korektno da se europski izbori koriste kao svojevrsna anketa za neke buduće izbore, pogotovo u sustavu izbora s preferencijalnim glasom. Važno je da birači vode računa da njihov glas na europskim izborima bude koristan glas jer se snaga pojedinog zastupnika multiplicira snagom političke grupacije kojoj pripada. Činjenica da HDZ-ovi zastupnici pripadaju najvećoj političkoj obitelji – Europskim pučanima jamči uspješno zastupanje interesa hrvatskih građana.
Veliko zajedništvo
Jeste li zadovoljni predizbornim skupovima?
– Našu kampanju osmislili smo na način da obiđemo sve županije, kao i pojedine gradove u BiH. Praktično je riječ o nastavku našeg redovitog zastupničkog rada jer smo obilazeći Hrvatsku željeli približiti građanima brojne aspekte članstva Hrvatske u EU. Na dosadašnjim predizbornim skupovima susreli smo se s brojnim građanima što govori u prilog tome da su uvidjeli naš dosadašnji angažman u Europskom parlamentu i da su željni političkih promjena u zemlji.
Zbog čega lista nema naziv kao što ima Kukuriku koalicija ili Savez za Hrvatsku, kao što su to tražile neke manje stranke koalicije, HSS i HSP AS?
– Procijenili smo da nam konkretan naziv koalicije nije potreban. HDZ je okupio stratešku koaliciju sa svim ključnim strankama desnog centra koja će zajedno izaći i na predsjedničke i parlamentarne izbore. Imamo jasan program. Temelji se na platformi Europske pučke stranke (EPP) koja je usmjerena na rast i zapošljavanje, poljoprivrednike, mlade, poticanje malih i srednjih poduzetnika, inovacije, izgradnju infrastrukture i mobilnost.
U središte gospodarskih aktivnosti stavljamo male i srednje poduzetnike koji poduzetnike čine 99 posto europskih tvrtki. Zalažemo se za smanjivanje administrativnih barijera, porezno rasterećenje, te stabilni i predvidljivi zakonski okvir kako bismo stvorili bolje poslovno i investicijsko okružje poduzetnicima i investitorima. Na taj način dosljedno provodimo glavno načelo našeg programa – iz krize, preko reformi do rasta i zapošljavanja. Pripadamo najvećoj političkoj grupaciji EPP-u čiji su prethodnici početkom 50-ih godina osmislili i osnovali europski projekt. Za predsjednika Europske komisije podržavamo bivšeg luksemburškog premijera Jean-Claude Junckera koji svojim dugogodišnjim iskustvom rada na europskim poslovima jamči ostvarenje našeg programskog okvira.
Očekujete li da ćete dobiti najviše preferencijalnih glasova?
– Na prošlogodišnjim izborima dobio sam od HDZ-ovih kandidata najveći broj preferencijalnih glasova. Smatram da smo svih petero HDZ-ovih zastupnika povjerenje građana i opravdali. Vjerodostojno smo zastupali interese hrvatskih građana u Europskom parlamentu i svojim aktivizmom etablirali inovativnu ulogu europskih zastupnika u Hrvatskoj. Svojim govorima, zastupničkim pitanjima i inicijativama zalagali smo se za prioritete članstva Hrvatske u EU, a to su gospodarski i regionalni razvoj, poljoprivreda, ribarstvo, zapošljavanje, infrastrukturno povezivanje i potpora Hrvatima u BiH. Pokazali smo veliko zajedništvo pri raspravi o brojnim temama u Europskom parlamentu i zato nije presudno tko će između nas osvojiti najviše preferencijalnih glasova. Uostalom, HDZ je pokazao veliko povjerenje u dosadašnji rad svojih zastupnika, jer ih je pozicionirao na vodeća mjesta liste, za razliku od vladajuće koalicije, koja je pod pritiskom lošeg rezultata popustila koalicijskim partnerima HNS-u i IDS-u, a čak su nakon nekoliko mjeseci nagovaranja na čelno mjesto postavili i aktualnog povjerenika u Europskoj komisiji. Mislim da će između kandidata SDP-a biti zanimljivije pratiti raspodjelu preferencijalnih glasova jer imam dojam da će ti rezultati utjecati i na buduća događanja u stranci.
Drugi dom Sabora
Kampanja za euroizbore u svim zemljama izaziva relativno malo pažnje. U Hrvatskoj je to posebno izraženo. Kako motivirati građane da izađu u većem broju na izbore za Europski parlament?
– Na ovim izborima može se glasovati prosvjedno i reći dosta Kukuriku koaliciji, a može se i konstruktivno izabrati listu broj 6, koja zna učinkovito iskoristiti članstvo Hrvatske u EU.
Europski parlament može se okarakterizirati kao svojevrstan drugi dom Hrvatskog sabora, jer se propisi koje on donosi ili izravno primjenjuju u Hrvatskoj, ili ih Sabor prenosi u naš pravni sustav. Važno je da kao društvo steknemo kulturu sudjelovanja u europskim demokratskim procesima. Na općim izborima u 28 članica oko 400 milijuna birača odlučuje o smjeru Europe u idućih pet godina. Stoga je bitno da i hrvatski građani daju što značajniji demokratski legitimitet svojim zastupnicima. Zastupnici konkretno mogu pomoći građanima svojim aktivnostima. Primjerice, tako sam posjetio Gorski kotar nakon prirodne katastrofe zbog snijega i leda, kao i ostale županije koje su pretrpjele štete od poplava. Uputio sam zastupničko pitanje Europskoj komisiji za ubrzanje procedure naknade dijela šteta tim županijama iz Europskog fonda solidarnosti.
Kakav odaziv očekujete?
– Prošlogodišnji izlazak od samo 20,8 posto rezultat je izostanka institucionalne komunikacijske kampanje i odvajanja europskih od lokalnih izbora koje je Hrvatsku – kao državu u Proceduri prekomjernog deficita – koštalo nepotrebnih 85 milijuna kuna. Nadam se da će, upravo zbog aktivizma hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu izlazak ove godine biti veći, a to je bitno i za sliku Hrvatske kao nove članice EU.
Nisu li europske teme ipak previše apstraktne za prosječnog birača?
– Prednost diverzificiranosti tema koje zastupnici emancipiraju u Europskom parlamentu jest da se svaka društvena grupa može identificirati s nekom od tema. Utjecaj institucija EU i njihovih odluka na sve hrvatske građane stalan je, konkretan i neizbježan, pa je stoga važno da hrvatski građani u što većem broju sudjeluju na europskim izborima, jer na taj način osnažuju demokratski legitimitet Europskog parlamenta. Bitno je da građani i svojim aktivnostima na lokalnoj razini – kroz provedbu načela supsidijarnosti – daju značajan doprinos višerazinskom upravljanju Europskom unijom.
Hoće li do kraja kampanje prevladavati europske ili unutarnje političke teme?
– Pretpostavljam da će u medijskom prostoru prevladavati unutarnje političke teme jer aktualna Vlada svaki dan generira nove afere. Tijekom kampanje u svojim nastupima nastojim biračima prenijeti i europsku dimenziju ovih izbora, jer će 25. svibnja građani EU svojim glasom neposredno utjecati i na izbor predsjednika Europske komisije, kojeg predlaže politička grupacija s relativnom većinom u Europskom parlamentu.
Ojačani kao lista
Koliko će smjena ministra financija Slavka Linića utjecati na ishod europskih izbora?
– HDZ će s partnerima i bez ovog slučaja pobijediti na europskim izborima, a nakon ovog raskola u SDP-u njihov poraz će biti još veći. Niz afera i problema u komunikaciji unutar Vlade i koalicije znakovi su izrazito lošeg upravljanja zemljom. Očekujem da će se procesi raspadanja Kukuriku koalicije ubrzati nakon naše pobjede 25. svibnja. Hrvatska je talac unutarnjih sukoba u Vladi i ispada da je svaki dan rada ove Vlade znači jedan dan manje za razvoj Hrvatske.
S obzirom na kontroverze koje su pratile sastavljanje liste, kakva je atmosfera među HDZ-ovim kandidatima?
– Na našoj listi prva četiri mjesta zauzimaju isti ljudi kao i lani. S HSS-om smo dodatno ojačani kao lista. Tu su i predstavnici hrvatskih branitelja, Hrvata iz BiH i iz iseljeništva, kao i umirovljenika. Ozračje je pozitivno i ambiciozno. Kandidati i cijela stranka su maksimalno angažirani. Svjesni smo našeg rada, programa i ljudi koji ga mogu iznijeti, ali ne podcjenjujemo političke suparnike i ozbiljno ćemo odraditi kampanju do zadnjeg dana.
Kakav će utjecaj ishod europskih izbora imati na situaciju na domaćoj političkoj sceni, posebno na predsjedničke, a potom i na parlamentarne izbore?
– Izbori 25. svibnja bit će prekretnički izbori. Naš cilj je ostvariti tri pobjede. Prva je da naš kandidat Jean-Claude Juncker postane predsjednik Europske komisije. Druga je da naša lista ponovno dobije najviše glasova, a treća je da HDZ pojedinačno osvoji najviše mandata. Nakon prošlogodišnjih pobjeda na europskim i lokalnim izborima, još jedna pobjeda HDZ-a označit će kraj Kukuriku koalicije i početak političkih promjena u Hrvatskoj.
Hoće li Kolinda Grabar Kitarović biti predsjednički kandidat HDZ-a?
Ime našeg kandidata ili kandidatkinje objavit ćemo nakon europskih izbora, a kolegica Grabar Kitarović je među potencijalnim kandidatima. U svakom slučaju imat ćemo protukandidata koji će pobijediti aktualnog predsjednika Josipovića, koji je pasivnim pristupom u gospodarskoj i socijalnoj krizi zemlje ostavio dojam da su ionako limitirane ovlasti predsjednika još i manje.
Nema koordinacije
Može li Savez za Hrvatsku oduzeti HDZ-ovoj koaliciji znatan broj birača?
– U Savezu za Hrvatsku našli su se i pojedinci koji nisu uspjeli realizirati svoje političke ambicije u HDZ-u. Imam dojam kao da je njihov nositelj liste promašio kampanju jer malo govori o Europi. Nije vjerodostojno jedan dan se kandidirati za predsjednika HDZ-a, a sutradan govoriti da HDZ treba ići u ropotarnicu povijesti. Siguran sam da birači desnog centra to jasno razabiru, te da neće rasipati glasove već će podržati našu koaliciju koja je utemeljena na političkom nasljeđu Starčevića, Radića i Tuđmana. A sada na platformi i demokršćanskim vrijednostima obitelji Europske pučke stranke imamo program za snažnu i konkurentnu Hrvatsku kao članicu Europske unije.
Tko je kriv za to što je Hrvatska povukla relativno malo novaca iz europskih fondova?
– Odgovornost za slabu apsorpcijsku sposobnost europskih fondova je na Vladi. Kod preuzimanja vlasti promijenjen je niz dužnosnika i službenika koji je sa bavio pretpristupnim aktivnostima. Taj element bitno se osjetio na funkcioniranju svih resora u pogledu europskih poslova, a posebno u pripremi dokumentacije i projekata koji bi se financirali iz EU fondova.
Vlada je u dvije i pol godine mandata premalo uložila u pomoć jedinicama lokalne samouprave u pripremi projekata. Sve je to rezultiralo poraznom činjenicom da je Hrvatska danas neto uplatitelj, a ne neto korisnik europskih sredstava koje primamo kao članica. Proračunskim okvirom EU za razdoblje od 2014 do 2020. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti dvije trećine jednogodišnjeg državnog proračuna. Aktualna Vlada treba se fokusirati da taj novac bude prava dodatna vrijednost nacionalnom razvoju i investicijski zamašnjak u situaciji kad država nema dovoljno novca u svom proračunu za pokretanje gospodarstva.
Iako, naravno, u Europskom parlamentu pripadate različitim političkim grupacijama, postoji li neki oblik suradnje s hrvatskim eurozastupnicima iz ostalih stranaka?
– Dvanaest, odnosno 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu upućeni su na suradnju u vezi s bitnim pitanjima od nacionalnog interesa. Loše je da u ovih godinu dana predstavnici Vlade nisu organizirali nijedan strukturirani susret s izabranim zastupnicima kako bi barem okvirno koordinirali aktivnosti, kao što to rade druge zemlje, neovisno o političkoj pripadnosti. Zanimljiv primjer pokušaja suradnje bio je ove jeseni kada smo mi HDZ-ovi zastupnici zajedno s kolegicom iz HSP AS potpisali izjavu o BiH kojom smo pozvali Europsku komisiju da osigura ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda i provede načelo da jedan narod drugom ne bira člana Predsjedništva BiH, kao ni druge predstavnike u vlasti. Podrška i potpisi kolega iz SDP i Laburista su izostali, premda u izjavi nije bilo ničeg spornog. Dapače.
