Premijer Andrej Plenković danas u Hrvatskom saboru podnosi godišnje izvješće o radu Vlade i stanju u kojem se Hrvatska nalazi. Poručio je kako smo usred godine u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini i koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a završavamo je s porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije”.

“U godini smo u kojoj smo snažnim mjerama očuvali radna mjesta i spriječili val stečajeva. U godini snažnog gospodarskog oporavka, godini u kojoj smo spojili Pelješki most i dovršili Istarski ipsilon, dogovorili kupnju novih borbenih aviona i osigurali sve da uđemo u eurozonu i Schengenski prostor. Vrednujući rad i izvrsnost i gradeći tolerantno društvo, razvijamo Hrvatsku svjesnu svojih potencijala. Tome smo u cijelosti posvećeni, uz stabilnu potporu hrvatske javnosti i čvrste parlamentarne većine”, rekao je Plenković, podsjećajući na mjere za očuvanje gospodarstva i stabilnih radnih mjesta.

Kaže kako je pandemija koja traje dvije godine u velikoj mjeri pogodila naše živote i zdravlje. Uz to smo, kaže i u najdubljoj ekonomskoj krizi u zadnjih stotinu godina.

“Tu je i klimatska kriza koja će u narednim desetljećima sve teže pogađati naš način života. Imamo rastuću potrebu za sve oskudnijim energentima, imamo sve brže socijalne i tehnološke promjene. Promjene na tržištu rada i nastanak novih oblika rada koji traži brže prilagodbe. Tu su i nepovoljni demografski trendovi, ubrzano starenje stanovništva, sve manji broj rođenih, što je strukturna prijetnja gospodarskom razvoju. Povrh tih globalnih izazova, moramo sanirati i posljedice razornih potresa, koji su dosad izazvali štetu od 129 milijardi kuna”, dodao je Plenković.

Kaže da nas je pandemija dosad koštala preko 35 milijardi kuna ili 20 posto proračuna.

“Nažalost, više od devet tisuća naših sugrađana izgubilo je bitku i umrlo s ili od koronavirusa. To su bolne brojke i svima bi trebale biti dovoljno upozorenje o nužnosti cijepljenja kao dosad najdjelotvornijem alatu u borbi protiv bolesti. Dosadašnji broj procijepljenih nije dovoljan za obuzdavanje epidemije. Zahlađenjem je broj zaraženih naglo porastao, što je veliki razlog za cijepljenje ali i docjepljivanje”, rekao je Plenković.

Rast minimalne plaće

Premijer Plenković u Saboru je najavi najavio i da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto.

Vlada će odluku o tome donijeti u četvrtak, najavio je premijer podnoseći Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, koje je dužan podnijeti jednom godišnje, na početku redovnog jesenskog zasjedanja.

Naglasio je kako tim značajnim povećanjem od 10,3 posto za 51.000 zaposlenih Vlada minimalnu plaću prvi put podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće.

Prije pet godina, podsjetio je, minimalna je plaća iznosila 38 posto od prosječne.

Premijer se pohvalio i kako nam je broj zaposlenih veći za 51.000 nego lani i dosegao je 1,6 milijuna zaposlenih, što je dosad najveći broj u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.

Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,3 posto, pala je u kolovozu na 7,3 posto, rekao je i objasnio kako je to rezultat mjera aktivne politike zapošljavanja u koju je u pet godina uloženo oko 5,5 milijarde kuna, čime je obuhvaćeno 165.000 osoba.

Cijena plina neće se mijenjati do 1. travnja

Plenković jeu Hrvatskom saboru ponovio kako će cijena plina ostati nepromijenjena do 1. travnja, a kad je riječ o cijeni naftnih derivata, uz poduzete, po potrebi će se poduzeti i druge mjere.

„Pravodobno smo reagirali i stabilizirali cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11 odnosno 11,10 kuna, a po potrebi ćemo poduzeti i druge mjere“, rekao je premijer u Saboru kojemu je podnio Godišnje izvješće o radu Vlade.

Potvrdio je da su u Hrvatskoj, za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina stabilne i tako će ostati do 1. travnja.

Cijena struje kod nas je jedna je od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je našeg kvalitetnog energetskog miksa, kazao je premijer i istaknuo kako u borbi protiv klimatskih promjena, uz obnovljive izvore energije, važnu ulogu ima i nuklearna energija.

Hrvatska, koja je suvlasnik 50 posto Nuklearne elektrane (NE) Krško iz koje dobiva 16 posto svoje električne energije, stoga se nedavno – zajedno s još devet članica Europske unije – založila da se nuklearna energija prepozna na razini Unije kao niskougljična energija koja je nezaobilazna za djelotvorno smanjenje stakleničkih plinova, rekao je Plenković.

Vlada čvrsto stoji za kormilom

Premijer Plenković poručio je da je, unatoč svim izazovima i burnim vremenima kroz koje prolazimo, Vlada pokazala da čvrsto stoji za kormilom i da ima jasnu viziju gospodarskog oporavka, razvoja i perspektivne budućnosti za Hrvatsku.

Dvije godine iza nas nisu bile lake, mnogi su zabrinuti za budućnost, ali nema razloga za malodušje, već za snažnije jedinstvo jer Hrvatska ima snagu i potencijal da prebrodi ove teškoće, rekao je Plenković podnoseći Saboru godišnje izvješće o radu svoje Vlade.

Svoje izvješće za proteklu godinu predstavio je kroz pet stupova: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost.

Naglasio je da, svjesna svih izazova, Vlada gradi solidarnu i pravednu zemlju, a politikom modernog suverenizma koristi sve snažniji položaj Hrvatske u Europi i svijetu radi ostvarivanja nacionalnih interesa i podizanja kvalitete života naših građana.

Plenković je najavio da će u idućim godinama Vlada poseban naglasak staviti na demografsku revitalizaciju, kako bi Hrvatska postala vitalnije društvo koje ima budućnost.