Premijer

Plenković: Do kraja mandata prosječna plaća 1600 eura neto

Dražen Katalinić

Andrej Plenković / Foto Reuters

Andrej Plenković / Foto Reuters

Od 2016. do 2024. otvoreno 300 tisuća novih radnih mjesta, rekao je Andrej Plenković



Do kraja mandata ove vlade prosječna plaća trebala bi narasti na 1600 eura neto, uz otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta, najavio je premijer Andrej Plenković planove Vlade na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća dodavši da je od 2016. do 2024. otvoreno 300 tisuća novih radnih mjesta te da omjer zaposlenih i nezaposlenih danas iznosi 21:1 dok je 2016. godine taj omjer bio 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog.


Pri tom je podsjetio da je uz rekordan broj zaposlenih stopa nezaposlenosti pala ispod pet posto i trenutno je prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bez posla 82.500 ljud, što, kaže premijer, govori o dinamici gospodarskih aktivnosti.


Ponovio je da su ambicije njegove vlade do kraja godine dostići 77,5 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, a do kraja manadata više od 80 posto, a idealno bi, kaže, bilo 82 posto.




“Iskustva drugih članica Europske unije pokazala su da na toj razini od 82 posto dolazi do točke preokreta, odnosno ljudi koji su iselili iz svojih zemalja se počinju vraćati jer je razlika u životnom standardu premala”, pojasnio je Plenković dodavši da u Europskoj uniji samo tri posto stanovništva živi u drugim državama Unije pa je i Hrvatska u okviru tog prosjeka.


“Rast ćemo četiri puta brže od prosjeka EU”


Ukoliko pak nastavimo sa sadašnjim stopama gospodarskoga rasta od oko 3,5 posto, nastavio je Plenković, rast ćemo četiri puta brže od prosjeka EU i isto toliko od prosjeka europodručja.


Podsjetio je i na prihode od turizma koji su od 2016. do prošle godine porasli 82 posto, odnosno s 8,1 milijarde eura na 14,6 milijardi eura u 2023. Ocijenivši da je predsezona bila “jako dobra” Planković je istaknuo da je Hrvatska 18. Globalna turistička destinacija na svijetu.


Osvrnuvši se na rad Gospodarsko-socijalnog vijeća, premijer je rekao da su kroz zadnjih osam godina razvili visok stupanj razumijevanja, suradnje i dijaloga, dok je predsjednik GSV-a sindikalist Krešmir Sever napomenuo da se GSV zadnji puta sastao 29. veljače, odnosno prije gotovo četiri mjeseca.


A kako su u međuvremenu održani parlamentarni izbori i formirala se nova vlada s istim premijerom, sindikati su se htjeli upoznati s planovima nove Vlade.


Pri tom pozdravljaju najavu ponovnog osnivanja Ureda za socijalno partnerstvo, koji je osnovao Ivica račan, a ukinuo Zoran Milanović, i nastavak kolektivnog pregovaranja. Poslodavci pak poručili da će njihov fokus u radu GSV-a biti na demografiji i obrazovanju.


Vlada je poslala u saborsku proceduru izmjene Zakona o vladi kojim se predviđa osnivanje dva ureda – za socijalno partnerstvo i odnose s javnoću, podsjetio je ministar rada Marin Piletić, a kad ga sabor izglasa, kraćemo u donošenje uredbe o ustrojstvu Ureda za socijalno partnerstvo gdje ćemo detaljno uključiti socijalne partnere, sindikate I poslodavce, rekao je Miletić dodavši da žele jačati GSV na županijskim razinama.


“Imali smo rekordno povećanje plaće”


Govoreći o rastu plaća, Plenković je istaknuo plaću za ožujak koja je u odnosu na ožujak prošle godine prema njegovim riječima veća za čak 32 posto, što je ocijenio rekordnim povećanjem plaće.


I plaća za travanj osjetno je veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju pak najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je prosječna mjesečna neto plaća za travanj iznosila 1323 eura te je u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno viša za 17,9 posto, a realno, odnosno kada se oduzme stopa inflacije, za 13,7 posto.


Međutim, u odnosu na plaću za ožujak, nominalno je niža za 0,2 posto, a realno za 0,9 posto, s obzirom na to da je prosječna plaća u ožujku iznosila 1326 eura, odnosno tri eura više.


Najviša prosječna mjesečna neto plaća za travanj ove godine isplaćena je u informacijskim uslužnim djelatnostima, 2.483 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 837 eura.


Istodobno je medijalna neto plaća za travanj iznosila 1.110 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.


I prosječna mjesečna bruto plaća za travanj u iznosu od 1.830 eura u odnosu na ožujak također je nominalno niža za 0,2 posto, a realno za 0,9 posto, no u odnosu na travanj prošle godine nominalno je bila viša za 18,3 posto, a realno za 14,1 posto.


Prosječna mjesečna neto plaća satnica za travanj ove godine iznosila je 7,42 eura, što je u odnosu na ožujak za 4,3 posto niže, a u odnosu na isti mjesec prošle godine za 8,2 posto više.