U razgovoru s analitičarkom The Economista za Europu Joan Hoey, Plenković je apostrofirao četiri procesa ključna za Hrvatsku, a na prvom mjestu je demografska revitalizacija, s obzirom da je demografija “strukturni problem nacije i društva te pitanje budućnosti”. U tom kontekstu, Plenković smatra da je potrebna i promjena mentaliteta, s obzirom na stil života koji podupire materijalizam i sebičnost, posljedica čega je i manje djece u obiteljima. Istaknuo je da je Vlada osnovala i posebno ministarstvo koje se bavi pitanjem demografije, a također donosi i niz mjera koje bi trebale potaknuti obitelji da imaju više djece.


Nadalje, tu je digitalna transformacija i “hvatanje koraka” s onim zemljama koje su po tom pitanju ispred Hrvatske, kao i dekarbonizacija, putem ulaganja u obnovljive izvore energije. Naposljetku, ključna su i ulaganja u obrazovanje, s obzirom da manje nacije, ako nemaju obrazovane mlade talente, teško se mogu natjecati na svjetskom ili europskom tržištu, rekao je Plenković na konferenciji u zagrebačkom hotelu Esplanade.




“Daljnji rast plaća i mirovina”


Kada je konkretno riječ o trećem mandatu njegove Vlade, Plenković je kao prioritete apostrofirao daljnji rast plaća i mirovina, s ciljem podizanja standarda građana.


Pohvalio se kalibriranim mjerama i politikom intervencionizma zahvaljujući kojima su prebrođene krize i očuvana socijalna kohezija, a napomenuo i da Vlada u ovoj godini prognozira gospodarski rast od 3,6 posto, inflaciju oko tri posto, dok bi nakon dugo vremena udio javnog duga u BDP-u trebao biti ispod 59 posto.


Početkom prvog mandata njegove Vlade, u listopadu 2016. godine, ukupni BDP je iznosio 47 milijardi eura, dok bi sada trebao doseći oko 86 milijardi eura, što znači da raste brže i od nekih članica koje su duže u Uniji.


Naglasak Vlade je upravo na “hvatanju koraka”, što je brže moguće, sa zemljama članicama Unije iz srednje i istočne Europe, istaknuo je.


Korištenje europskih sredstava


Kada je riječ o instrumentu EU slijedeće generacije te na temelju njega donesenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Plenković je istaknuo da je Hrvatska pri vrhu zemalja EU-a po brzini povlačenja tih sredstava, preduvjet čega je ispunjenje raznih indikatora i reformi, što čini u potpunosti i na vrijeme.


Ako sve odradi kako planira, Hrvatska bi mogla povući sva sredstva do kraja 2026. godine, kako je to i predviđeno, kazao je Plenković, no napomenuo da to vjerojatno nije slučaj kod većine drugih članica, pa očekuje da bi se moglo dogoditi da nova Komisija taj rok prolongira. Plenković je napomenuo i da je Hrvatska na vrijeme iskoristila kohezijsku financijsku omotnicu 2014.- 2020., tu su i iskorištena sredstva iz Fonda solidarnosti namijenjena obnovi od potresa, a ubrzano povlači i sredstva iz omotnice 2021.-2027.


Uz pohvale za članstva u eurozoni i Schengenu, poslovno okruženje i pozitivne makroekonomske pokazatelje, Hoey je s druge strane apostrofirala korupciju kao onu koja “korozivno” djeluje na društvo i državu te upitala predsjednika hrvatske Vlade što se čini po tom pitanju, ujedno spomenuvši i česte korupcijske skandale u Hrvatskoj.


Plenković je rekao da je borba protiv korupcije kontinuirana te kako nitko nema pravo činiti išta protuzakonito. Korupcija je horizontalan problem s kojim se ne suočava samo hrvatsko društvo ili tranzicijske zemlje već i razvijene zapadne demokracije, rekao je Plenković, između ostalog napomenuvši kako Hrvatska ima i akcijski plan za borbu protiv korupcije, a tome je prilagodila i brojne zakone i standarde.


The Economist: Rast hrvatskog BDP-a oko tri posto u ovoj i 2025. godini


Prema The Economistu, svjetsko gospodarstvo bi u 2025. trebalo rasti po prosječnoj stopi od 2,6 posto, a europsko znatno sporije od toga, 1,8 posto, no što je ipak više od procjene za ovu godinu od 1,5 posto.


Gospodarski rast u Hrvatskoj bi trebao biti znatno iznad prosjeka EU-a, a u ovoj i idućoj godini bi trebao iznositi oko tri posto, podržan jačanjem izvoza, kao i snažnim rastom investicija, baziranog na labavljenju monetarne politike i apsorpcije europskih sredstava, navela je Hoey.


S druge strane, kada se promatraju dugoročnije perspektive gospodarskog rasta, upozorila je da se Hrvatska suočava s već spomenutim problemom demografije, zatim “odljevom mozgova”, kao i relativno niskim razinama ulaganja u istraživanje i razvoj.


Vujčić: HNB podupire zemlje regije na putu u EU i eurozonu


Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je održao predavanje o hrvatskom pristupanju eurozoni, navevši već dobro poznate prednosti tog članstva, kao što su eliminacija valutnog rizika, pad troškova zaduživanja, niži transakcijski troškovi, a tu je i jačanje otpornosti na financijske krize i eksterne šokove.


Vujčić je rekao da bi i zemlje iz hrvatskog susjedstva – Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija, također mogle očekivati slične efekte usvajanja eura kao svoje valute, što im članstvo u Europskoj uniji čini još atraktivnijim ciljem.


Istaknuo je da HNB podupire sve te zemlje na putu u Europsku uniju i eurozonu, a proteklih godina je pružala značajnu tehničku podršku središnjim bankama i nadzornim tijelima tih zemalja.


Grlić Radman: Za Hrvatsku imperativ stabilna i sigurna regija


Konferenciji su se obratili i potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.


Šuica je putem video poruke također naglasila pitanje demografije, navevši i konkretne mjere koje Komisija provodi kako bi doskočila problemu nedostatka radne snage.


Inače, Šuica je u novom sazivu Komisije predložena za povjerenicu za Mediteran i demografiju, a upravo danas počinje njeno saslušanje pred odborima Europskog parlamenta.


Ministar Grlić Radman joj je poželio puno uspjeha, a i izrazio zadovoljstvo što je Europska unija ponovno stavila fokus na Mediteran. “Odabirom Dubravke Šuice za čelnu osobu ovog resora potvrđuje se i strateška pozicija Hrvatske, koja povezuje Mediteran i srednju Europu”, ustvrdio je ministar.


Naglasak govora Grlića Radmana je bio na euroatlantskim integracijama zemalja jugoistočne Europe i potpori koju im Hrvatska daje na tom putu.


“Hrvatska vlada, na čelu s predsjednikom Plenkovićem, već treći mandat kontinuirano radi na uspostavi dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje, uz poseban fokus na Bosnu i Hercegovinu, gdje su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda. Za Hrvatsku je imperativ stabilna i sigurna regija”, istaknuo je Grlić Radman, pozvavši zemlje da predano provode potrebne reforme. “Snažna i aktivna prisutnost EU-a i NATO-a te otvorenost daljnjem proširenju od ključne su važnosti za stabilnost jugoistoka Europe”, poručio je između ostalog.


Upozorio je da bez snažne pomoći EU-a, u vidu financiranja, tehničke ekspertize i zajedničke sigurnosne politike, zemlje jugoistoka Europe ostaju ranjive na vanjske utjecaje i hibridne prijetnje, koje prelaze granice same regije.


Grlić Radman smatra da je iznimno važno da Unija ulaže u infrastrukturne i obrazovne projekte te programe za mlade u jugoistočnoj Europi i na zapadnom Balkanu, a kako bi potaknula osjećaj pripadnosti “europskoj obitelji”.