Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović potvrdio je u ponedjeljak, odgovarajući na pitanja novinara, kako se zabrana sudjelovanja u kampanji za predsjednika Zorana Milanovića ne odnosi na izbore za Europski parlament jer zakon tako izričito kaže. Rečeno-učinjeno – u uredu predsjednika i u SDP-u zbrojili su jedan plus jedan i pred odlukom su da Zoran Milanović ide na listu SDP-a za Europske izbore, jer na taj način će najnormalnije moći sudjelovati u izbornoj kampanji od 9. travnja do samog dana izbora 17. travnja te time zaobići upozorenja iz Ustavnog suda.

Prvi na listi

Kako trenutno stoje stvari, očekuje se da će Glavni odbor SDP-a već na sjednici u ponedjeljak 25. ožujka, kad se sastaje kako bi izglasao liste kandidata za izbore za Sabor i za izbore za EP, donijeti i odluku i Milanovićevoj kandidaturi za EP, gdje će opet biti prvi na listi.

Naime, to mu Ustav i zakon dozvoljavaju, a s obzirom na to da odluka o raspisivanju europskih izbora koji se održavaju 9. lipnja stupa na snagu dva mjeseca ranije, 9. travnja, to znači da se Milanović može kandidirati kao nositelj liste SDP-a za Europski parlament i mimo odluke Ustavnog suda normalno sudjelovati u kampanji dugih 8 dana, od 9. travnja do 17. travnja, za kad je raspisao izbore za Sabor.

Da je znao da će ga Ustavni sud izblokirati, vjerojatno bi parlamentarne izbore raspisao i kasnije, možda 21. ili 28. travnja, a možda i u svibnju, pa bi duže mogao sudjelovati paralelno u dvije paralelne kampanje.

No, i ovih osam dana je uz rječnik Zorana Milanovića dovoljno da u završnici kampanje za parlamentarne izbore poentira za SDP.

Naravno, Milanović može biti prvi na listi SDP-a za europske izbore, a da pritom ne mora postati zastupnik u EP-u. Kao i na svim drugim izborima, može aktivirati zamjenu, a stranka odlučuje je li to prvi sljedeći kandidat na listi.

Na izričito pitanje novinara o tome, Milanović jučer nije otklonio tu mogućnost.

Antivladin skup

– Ma nemojte, sad se odjednom mogu kandidirati, je li. Naravno, pa ja nisam vrhovni zapovjednik EU-a. Ovo je za Nobela iz logike za osobe s posebnim potrebama, rekao je Milanović aludirajući na odluku Ustavnog suda.

– Šeparović je tako rekao – to se može. E pa ja ću o tome odlučiti, budite sigurni – na vrijeme, rekao je.

Novinari su ga pitali i ide li na veliki antivladin skup u Zagrebu na Europskom trgu ove subote, a on je rekao: »A to ipak ne, bio bih u opasnosti da kršim preporuku Ustavnog suda.« Slični skupovi će se održati i u Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu.

On je i jučer vrijeđao članove Ustavnog suda kao i pravne stručnjake koji su komentirali njegovu kandidaturu, a neke od njih nazvao je i »političkim priležnicama«, dok je HDZ nazvao gangsterima »koji samo što ne ubijaju«. No rijeke pravde sve će to dijuvijalno otplaviti, zaključio je. »Obračunat ću se s takvima«, njegova je poruka.

– Što se tiče upozorenja Ustavnog suda, kako bi Splićani rekli, mogu mi puvat, zaključio je.

Iako ga je kolega Ivan Račan nazvao Walterom, kao asocijaciju na »Walter brani Sarajevo«, Milanović je to otklonio, rekavši »ma ne, nisam ja Walter, ja sam Zoran Milanović, a znate one stihove zora puca, bit će dana«.

Krivo mu zbog Habijana

U bujici svega što je jučer rekao, Milanović se na neki način ispričao ministru Damiru Habijanu što je javno progovorio o njegovoj orijentaciji.

– Seksualna orijentacija prestaje biti privatna tema. Moraš prijaviti imovinu, dakle moraš reći kako i s kim živiš, ako si u politici, to prestaje biti privatna stvar. Malo mi je čak i krivo što sam prije dva mjeseca ono rekao, ali zapravo i ne treba isprika, jer to je politika, rekao je Milanović.

Nobilo: Nema Ustavni sud petlju poništiti volju birača

I odvjetnik Anto Nobilo, koji je govorio za N1, rekao je kako se Zoran Milanović može kandidirati za EP, a smatra i kako Ustavni sud prijeti »praznom puškom« jer i ako poništi izbore, oni se opet uskoro moraju ipak održati, a sve opet u sličnim uvjetima.

– Prijetnja da će se poništiti izbore je velika prijetnja. Ne vjerujem da ovaj saziv Ustavnog suda ima petlju, čak i kad bi se stekli uvjeti za to, da se takvo nešto napravi, kako će se poništiti volja naroda jednom odlukom?! Mislim da ništa od toga, rekao je.

Komentirao je i možemo li doći u situaciju da nemamo pravog mandatara i što će se dogoditi s istekom mandata sucima u lipnju. »To bi bila ustavna kriza«, zaključio je.