Nakon što je osnovica plaće državnih dužnosnika povećana za 83 posto, što je plaće u preračunavanju povećalo za 60-ak posto pa će mnogi dobivati i po tisuću i pol ili dvije tisuće eura veće plaće, stvorila se osnova da se i dijelu lokalnih čelnika plaće usklade.

Ali ne svima – samo onima koji po odluci lokalnih parlamenata plaću gradonačelnika ili župana formiraju u skladu s osnovicom plaće državnih dužnosnika koje donosi Vlada.

Vezane osnovice

Naravno, i drugi lokalni čelnici mogu si predložiti povećanje plaća, ali to je onda predmet rasprave na općinskom ili gradskom vijeću.

Zato su, čini se, bili mudriji oni koji su već ranije izglasali da se plaće lokalnih dužnosnika vežu uz osnovicu državnih plaća, pa im nije potrebna odluka gradskog vijeća ili skupštine. Naprosto – plaće im tada automatski rastu.

Među takvima su i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, ali tu sreću ima i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, splitski Ivica Puljak, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, istarski župan Boris Miletić itd.

Njima će plaće za kolovoz, dakle automatizmom, rasti zajedno s plaćama Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića te ostalih državnih dužnosnika.

Tako će župan Zlatko Komadina od 1. kolovoza primati plaću višu od 4.500 eura, a jedan od većih sretnika je Marko Filipović koji je dosad imao plaću malo veću od dvije tisuće eura, a sada će mu se praktički udvostručiti i prijeći 4.000 eura.

Zanimljivo je da je Grad Rijeka tu odluku da se plaće usklađuju s državom donio baš nedavno, u veljači ove godine, pa je Filipović, osim što je sretan, očito i dalekovidan.

Nije ni Ivici Puljku za plakati – on je imao neto plaću od gotovo 2.500 eura, a sada mu raste za dvije tisuće eura, i primat će oko 4.500 eura. Osječki gradonačelnik Ivan Radić imat će četiri tisuće eura okruglo.

Gornja granica

Čini se da ni Ivanu Penavi, predsjedniku DP-a i gradonačelniku Vukovara, odluka Vlade, u čijem je donošenju kao koalicijski partner itekako i sudjelovao, neće teško pasti – on će sada primati više od 4.500 eura.

Ali Penava čak ima sreće i više nego drugi – s obzirom na to da je i potpredsjednik Sabora, može birati koji prihod uzeti, jer zakon dozvoljava da uzme plaću koja mu je veća, a to je u ovom slučaju saborska plaća koja će mu dosegnuti do gotovo 5.000 eura.

Zakon kaže kako postoje i gornji limiti koji se ne smiju prijeći, sukladno koeficijentima koje zakon određuje za pojedinu funkciju, a koji primjerice za Grad Zagreb iznosi 7,14, potom slijede ostali župani i gradonačelnici velikih gradova, dok načelnici malih općina do tri tisuće stanovnika po zakonu, odnosno obračunu osnovice plus koeficijent, ne mogu imati primanja veća od 4.000 eura. Dakle, ni sada nakon što su usvojene nove osnovice na državnoj razini.

Premijer Andrej Plenković izjavio je prošlog tjedna, kad je Vlada donijela odluku o povećanju osnovice za državne dužnosnike, kako je intencija da posao izabranog političara ponovo postane poželjan, odnosno da ljudi koji rade odgovorne poslove i odlučuju o megaprojektima, ali i upravljaju sustavima koje čine tisuće zaposlenih, moraju biti adekvatno valorizirani.

Tim više što imaju i legitimitet dobiven od građana na izborima.

Čini se da je u pravu – jer sad čak i načelnik u najmanjoj općini može zarađivati više tri tisuće eura neto, naravno uz ostale beneficije koje imaju, a to je ipak i službeno vozilo (često s vozačem), bankovna kartica, a pri čemu oni ostvaruju i »redovno« pravo na povrat troškova, primjerice putnih naloga i svih ostalih dodataka na plaću, kao što je topli obrok, regres i slično.

To, primjerice, saborski zastupnici nemaju jer oni nemaju redovno radno vrijeme od 8 sati, dok lokalni čelnici mogu ostvarivati i ova redovna prava, a i dodatne beneficije