Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac otkrio je u utorak da se u sklopu nastavka poreznog rasterećenja razmatra povećanje osnovnog osobnog odbitka na 600 eura, podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura, kao i porezna oslobođenja za povratnike.

Govoreći na konferenciji “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive” u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), Primorac je podsjetio na porezne izmjene koje su na snagu stupile s prvim danom ove godine, a između ostalog su uključivale ukidanje prireza i davanje veće autonomije lokalnim jedinicama u određivanju stopa poreza na dohodak, kao i povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530 na 560 eura.

Uz napomenu da su to prijedlozi Ministarstva financija o kojima se još razgovara i koji nisu definitivni, Primorac je najavio da će nastaviti s povećanjem tog odbitka, pa bi on ubuduće trebao iznositi 600 eura. Također, povećat će se i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost.

Prijedlog AmChama o podizanju odbitka na 840 eura Primorac je ocijenio kao “jako ambiciozan”, s obzirom na potrebu financiranja jedinica lokalne samouprave. Također, malim poduzetnicima će se podići prag za ulazak u sustav PDV-a, s trenutnih 40 na 50 tisuća eura. Prema Primorčevim riječima, to bi za oko 7.500 obveznika trebalo omogućiti ispisivanje iz sustava.

“Dodatan poticaj za povratak naših iseljenika”

Bez navođenja konkretnih detalja, Primorac je najavio da bi od 1. siječnja 2025. trebalo doći i do povećanja iznosa neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima.

Među mjerama koje se razmatraju je i ukidanje uzajamnosti kod povrata PDV-a poduzetnicima iz trećih zemalja, kao i propisivanje odredbi o neutralnosti PDV-a utvrđenog u predmetima poreznog nadzora.

Također, Primorac je najavio i mjere za poticanje povratka hrvatskih državljana iz inozemstva. “Radimo na prijedlogu modela koji će omogućiti porezno oslobođenje za građane koji se budu vraćali u Hrvatsku. Smatram da je to dobro, konstruktivno i da će biti dodatan poticaj za povratak naših iseljenika “, izjavio je.

Primorac je ponovio da je hrvatski porezni sustav, u pogledu oporezivanja dobiti i dohotka, itekako konkurentan. Tako je naveo da je Hrvatska u 2021. imala implicitnu poreznu stopu na rad od 26,9 posto, što je 10,9 postotnih bodova niže od prosjeka EU-a. S druge strane, Hrvatska prednjači u oporezivanju potrošnje, što je svjesno opredjeljenje, s obzirom na velik broj stranih turista dolaze u Hrvatsku, koji tako “de facto” pokrivaju dio poreznog opterećenja.

Na području PDV-a, Primorac je najavio i projekt Fiskalizacija 2.0, koji će kroz digitalizaciju promijeniti postojeći način izvještavanja, što znači da će se izdavanje elektroničkih računa proširiti i na “B2B” segment. Ocijenio je da taj projekt predstavlja “značajan iskorak” u pogledu administrativnog rasterećenja, trebao bi dovesti do ukidanja niza obrazaca na području PDV-a, a procijenjena ušteda na razini sustava bi trebala iznositi oko 120 milijuna eura.

AmCham: Snižavanje stopa poreza na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope ….

AmCham je ministru predstavio prijedlog daljnje porezne reforme i rasterećenja, kojem je cilj daljnji rast plaća i primitaka građana. Uz već spomenuto povećanje osobnog odbitka na 840 eura, sugeriraju i smanjenje stopa poreza na dohodak – one niže na 10 posto, a one više na 20 posto, kao i povećanje praga za primjenu te više stope poreza na dohodak s trenutnih 4.200 na 5.000 eura mjesečno.

Inače, treba napomenuti da poreznim izmjenama od 1. siječnja ove godine, kojima je ukinut i prirez, lokalne jedinice imaju autonomiju određivanja stopa poreza na dohodak, no unutar limita koje je odredila država. Nižu stopu tako mogu određivati u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu u rasponu od 25 do 35,4 posto.

“Unatoč tome što iz godine u godinu doista vidimo bitno porezno rasterećenje rada, smatramo da i dalje ima prostora za nastavak tog rasterećenja”, izjavila je izvršna direktorica AmCham Hrvatska Andrea Doko Jelušić.

Između ostalog, Komora predlaže i postavljanje mjesečnog i godišnjeg limita za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje. “Koliko god osoba ima plaću, toliko se povećava i doprinos. S druge strane, znamo da zdravstvene usluge nisu uvijek dostupne, kao ni svi lijekovi putem HZZO-a”, izjavila je Doko Jelušić.

AmChamov prijedlog je i podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50 tisuća eura, što je, prema najavi ministra Primorca, vrlo izgledno.

Nepovoljan porezni tretman opcijskog nagrađivanja

Petra Megla iz KPMG Hrvatska je istaknula da se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage u svim industrijama. Stoga, nužno je zadržati visokoobrazovane radnike koji su nositelji rasta gospodarstva, a istovremeno privući i strane, čemu bi trebalo doprinijeti već spomenuto generalno snižavanje stopa poreza na dohodak, uz poseban naglasak na onu višu, koja se odnosi na “srednju razinu plaća”.

Megla je apostrofirala i nepovoljan porezni tretman kada je riječ o nagrađivanju zaposlenika kroz sudjelovanje u opcijskim planovima. Opcijsko nagrađivanje podrazumijeva uključivanje radnika u vlasničku strukturu, čime se radnici vežu uz kompaniju na neko duže razdoblje, a trenutna porezna stopa iznosi 24 posto.

No, kako ističe Megla, ako se želi “ispravno oporezivati taj primitak radnika”, ta se stopa penje na 32 posto, što premašuje i iznos najviše stope poreza na dohodak, pa se tako gubi i motivacija za taj model, koji je često i administrativno mukotrpan. Stoga, predlaže se da se stopa smanji na 12 posto.

Megla je iznijela i usporedbu ugovorene bruto plaće i pripadajućeg neto iznosa u odnosu na “nove” članice EU-a, po kojoj se Hrvatska nalazi među državama koje imaju nešto nepovoljniji omjer. Tako primjerice osobi čija plaća u Hrvatskoj iznosi 3.120 eura bruto, nakon odbitka poreza i doprinosa preostaje približno 65 posto tog iznosa. S druge strane, u Češkoj, koja je “najsvjetliji primjer”, istoj osobi bi ostalo približno 77 posto plaće.