Srbija je najutjecajnija među zemljama kandidatima za članstvo, ali nije realno da ona uđe u Europsku uniju sa sadašnjim vodstvom, koje sjedi na četiri stolice, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare socijaldemokratskih zastupnika zaduženih za proširenje.

“Moje je iskreno mišljenje da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Europskoj uniji jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde EU-a u pogledu demokratskog sustava, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja. Umjesto toga, on igra svoje igre”, rekao je Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

Picula je zajedno s belgijskom zastupnicom Kathleen Van Brempt, koja je u zastupničkom klubu socijaldemokrata zadužena za proširenje, te izvjestiteljem za Albaniju, austrijskim zastupnikom Andreasom Schiederom, govorio o ulozi proširenja u sadašnjem geopolitičkom kontekstu.

Hrvatski socijaldemokratski zastupnik rekao je da Srbija vodi tzv. multi-vektorsku vanjsku politiku.

“Postoje četiri stupa srbijanske vanjske politike – Europska unija, Sjedinjene Države, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjediti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve s Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa Sjedinjenim Državama”, rekao je Picula.

Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim vodstvom ući u Europsku uniju, Picula je odgovorio niječno, ističući da je nemoguće imati ambiciju završiti pregovore do kraja 2026. kao što tvrdi srbijansko vodstvo, bez radikalne promjene stajališta i ponašanja u brojnim područjima.

“Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu žele vladu, a na institucijama EU-a je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak putu prema članstvu”, rekao je Picula.

Predvodnici u procesu pristupanja trenutačno su Crna Gora i Albanija. Srbija u zadnje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovu su na začelju.

No, Picula upozorava da je najjača politička strana u Crnoj Gori u koaliciji s prosrpskom opcijom koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO-u i EU-u.

“Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore prema EU-u”, kaže Picula. Također je dodao da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ostane li na vlasti, neće dopustiti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.

Desetak zemalja trenutačno čeka na svoj red za ulazak u Europsku uniju, ali ne treba očekivati da će se one sve odjednom pridružiti sadašnjoj 27-orici, ističu socijaldemokratski zastupnici.

Zadnje proširenje dogodilo se 2013. kada je ušla Hrvatska i ovo je dosad najdulje razdoblje u povijesti proširenja da se nijedna zemlja nije pridružila.

Sa svakom krizom smanjivao se apetit za proširenje, s tim da je došlo do promjene trenda i proces dobio novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su se popisu zemljama zapadnog Balkana pridružile Ukrajina i Moldavija.

“Proširenje je mirovni projekt i zato nastojimo da se proširenje nastavi. Treba nam jedan ili dva pozitivna primjera i da onda od sada pa za nekih 10, 15 godina završimo s tim”, rekla je belgijska zastupnica Kathleen Van Brempt.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnici su pozdravili odluku Njemačke i Austrije da zabrani ulazak predsjednik Republike Srpske Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će i druge članice to učiniti.

Picula je rekao da je Dodik produkt nefunkcionalnog sustava u BiH, stvorenog Daytonskim mirovnim sporazumom. Rekao je da se “Dodika mora uhititi”.

Na pitanje o problemima s izbornim zakonom u drugom entitetu, Federaciji BiH, Picula je rekao da se moraju poštovati odluke ustavnog suda BiH.

“Želio bih vidjeti uravnoteženije odnose unutar Federacije BiH. Izborni zakon treba promijeniti i kad već pozdravljamo odluke ustavnog suda o Dodiku, također bismo trebali poštovati odluke tog istog suda o jednakoj zastupljenosti u BiH”, rekao je Picula.

Austrijski zastupnik Andreas Schieder je rekao da u Bosni i Hercegovini nedostaju političke opcije koje se više bave socijalnim i ekonomskim problemima, svakodnevnim problemima građana, životnim standardom, a manje etničkim pitanjima.