U Osječko-baranjskoj županiji danas je započeo projekt preventivnih sistematskih pregleda u okviru pilot-projekta koji Ministarstvo zdravstva planira provesti do jeseni u pet hrvatskih županija. Do kraja svibnja, u toj županiji pozive na sistematski pregled dobit će 40 građana starijih od 40 godina, koji u zadnje dvije godine nisu kontaktirali svog obiteljskog liječnika. Osijek će tim povodom posjetiti ministar zdravstva Vili Beroš, a službeni početak pilot-programa trebao bi označiti dolazak prvog pacijenta na sistematski pregled.

Dok Beroš u Slavonsko-baranjskoj županiji svečano otvara svoj projekt, još uvijek je nepoznata cijena rada po kojoj bi doktori i medicinske sestre trebali odrađivati dodatne sate preventivnih pregleda. Zbog toga je Primorsko-goranska županija odbila krenuti sa sistematskim pregledima dok se ne ustanovi točna cijena satnice po kojoj će se plaćati taj prekovremeni rad.

Dodatni rad

– Primorsko-goransku županiju još čekamo, oni su zahtijevali da prije početka pilot-projekta znaju točnu cijenu rada. Čekamo da Upravno vijeće HZZO-a održi sjednicu na kojoj će se odlučiti o iznosu, a onda ćemo shodno tome vidjeti. Nadamo se da će biti dovoljna i da će liječnici pristati za taj iznos raditi, rekao nam je jučer Tomislav Benjak, voditelj radne skupine Ministarstva zdravstva za preventivne preglede.

Kod kreiranja pilot-projekta definirano je, naime, da će dodatni sati rada utrošeni na preventivne preglede liječnicima i ostalom medicinskom osoblju biti plaćeni, ali se na sam početak projekta još uvijek ne zna po kojoj cijeni. Na HZZO-u je da definira iznos jer će se kompletan trošak sistematskih pregleda pokriti iz njihovog proračuna.

Iako se čini nevjerojatnim da se kreće s pilot-projektom dok se ne znaju osnovni elementi i uvjeti njegove provedbe, Benjak tvrdi da to neće ugroziti realizaciju.

– Mislili smo da ćemo sve započeti do kraja svibnja, ali izgleda da će to biti i prvi tjedan lipnja. Vidjet ćemo kad će Primorsko-goranska županija krenuti s projektom, ali to u konačnici nije neka stvar koja narušava cijeli koncept, tvrdi.

Koliko je dosad poznato, samo su se u Splitsko-dalmatinskoj županiji odlučili za model posebnih punktova na kojima će se provoditi sistematski pregledi, dok su ostale županije mahom izabrale model odlaska izabranom liječniku. U Koordinaciji liječnika obiteljske medicine (KoHOM) kažu da liječnici, neovisno o naknadi koju će HZZO odrediti, nisu posebno skloni sudjelovati u tom projektu.

– Kolege iz Osječko-baranjske županije bili su jako protiv preventivnih pregleda u obliku u kojem im je to prezentirano, imali su puno konkretnih prijedloga kako bi to bilo bolje izvedivo, ali sada je zavladao muk. Navodno će rad u pilot-projektu biti dobrovoljan, a dosta je kolega već odbilo raditi na način na koji im je to prije mjesec dana bilo prezentirano, veli Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Set pretraga

Koja bi satnica liječnicima bila prihvatljiva za sudjelovanje u preventivnim sistematskim pregledima nije poznato.

– Ne znamo koja satnica bi bila prihvatljiva, nismo o tome uopće razgovarali. Mi smo rekli da su ti pregledi naš sastavni dio posla, neka nas puste na miru da radimo svoj posao i rasterete onoga što nije naš posao, pa da radimo po stručnim obrascima koji postoje desetljećima, podsjeća Ban Toskić.

Kad se odredi cijena rada, a ona bi, smatra, trebala biti u visini cijene rada za ostale preventivne preglede u okviru nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, svatko će za sebe odlučiti hoće li raditi ili ne.

Leonardo Bressan / Arhiva NL

Plan je da se u svakoj od pet županija do rujna pregleda oko 200 osoba, tako da bi pozive za sistematski pregled trebalo dobiti najmanje tisuću građana. Osim Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije, to su i Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Međimurska županija. Osim osnovnog seta krvnih pretraga, pozvanim građanima mjerit će se krvni tlak, visina, težina, opseg struka i bokova. Po potrebi slat će ih se na pregled srca, pluća i abdomena, te EKG, a oni koji se nisu odazvali na program ranog otkrivanja raka debelog crijeva ili mamografije uputit će se na te pretrage.

Ministar Beroš od ovog projekta ima velika očekivanja jer planira otkrivati kronične bolesti u ranoj fazi, kada se mogu spriječiti komplikacije i razvoj težih oblika bolesti. Liječnici ne dijele njegov optimizam

– Nama je to smiješno. U Cochraneovoj bazi objavljeno je 17 radova iz svijeta o tome da takva vrsta sistematskih pregleda nije smanjila ni pobol ni smrtnost, dapače, u nekim zemljama povećali su potrošnju zdravstva i pobol stanovništva, komentira KoHOM-ovac Leonardo Bressan.