Most se u posljednje vrijeme u javnosti doživljava kao stranku nekakvih vjerskih fanatika. Njegov predsjednik Božo Petrov tvrdi da je inicijativa da u temeljne ugovore EU-a uđe kršćanska baština, koja se poklopila s kampanjom za izbore za Europski parlament, puno šira od vjere.

– Crkva je odvojena od države, a vjera stvar svakog pojedinca. Ovo nije pitanje vjere, nego naše civilizacije koja je utemeljena u kršćanskim vrijednostima. Kršćanska baština su vrijednosti koje danas u Europskoj uniji uživaju apsolutno svi. Sva prava i slobode temeljeni su na toj baštini.

Mi ih želimo sačuvati, a naravno da će nas protivnici pokušati difamirati. Možda zato što oni ovu temu vide drukčije, a možda i zato što bježe od onoga što jesu. Ali, s obzirom na to kolike slobode imamo danas u Europi, moramo ih i čuvati, a nećemo to moći bez zajedničkog vrijednosnog okvira, koji bi prihvatili i oni koji dolaze živjeti na naš kontinent.

Konfuzija u Europi

Kako smo dosad mogli bez kršćanske baštine u temeljnim ugovorima EU-a?

– Već desetljećima, s jasnom tendencijom ubrzanja procesa, Europa tone u društvenu konfuziju i moralni relativizam, u kontekstu kojeg je baš sve dopušteno. Čak i nešto što je strogo zadano, kao što je biološki spol čovjeka, nije više tako čvrsto.

Ako i ovako bitne stvari učinite nebitnima, jednostavno gubite kompas. Društvo se nastoji atomizirati do najsitnije čestice umjesto da se polazi od obitelji kao osnovne čestice društva. Jer, ako se obitelj održava bitnom i jakom, ona će svojim najmlađim članovima prenositi vrijednosti poput čestitosti, skrbi o drugima, oprosta, radnih navika.

U trenutku kada od uzora ne možete ništa o tome naučiti, jer ste obitelj razbili i učinili nebitnom, događaju se svi ovi negativni trendovi kojima svjedočimo. Iz tog je razloga nastala naša inicijativa.

Želimo zaustaviti rasap tih vrijednosti jer je u posljednjih deset godina značajno promijenjena struktura stanovništva u Uniji, a u nju su došli ljudi koji ne dijele s nama vrijednosni okvir o kojem govorim, niti znaju što to točno EU baštini.

U više država članica, posebno, primjerice, u Francuskoj, nedostatak zajedničkog vrijednosnog okvira uz porast stanovništva koje nije istog identiteta i kulture dovodi do sve većeg stupnja nesigurnosti. Krajnji je čas da definiramo vrijednosni okvir koji će trebati prigrliti oni koji žele živjeti u Europskoj uniji.

Kako napredujete s prikupljanjem potpisa za tu vašu inicijativu?

– Odlično, iako samo prikupljanje potpisa nije vezano uz izbornu kampanju, već ćemo nastaviti s time i nakon izbora. Građani potpisuju i na našim štandovima i putem interneta, a potpisne liste kolaju po cijeloj Hrvatskoj.

Ljudi koji su potpisali, nakon detaljnijeg informiranja o važnosti ove akcije, i sami se uključuju u akciju prikupljanja potpisa pa će nam, kako mreža raste, biti sve lakše. Cilj nam je nekoliko desetaka tisuća potpisa iz Hrvatske, a ovo je tek prva faza u kojoj smo prikupili oko polovice zadanog cilja.

Potpisi će biti skupljani do konstituiranja Europskog parlamenta, a zatim ćemo, s partnerima u drugim državama članicama, pokrenuti europsku građansku inicijativu, u kojoj će sudjelovati minimalno sedam zemalja.

Namjera nam je odnijeti u Europsku komisiju više od milijun potpisa i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Ponavljam, svrha je očuvanje postojećeg načina života, razine prava i sloboda što ih uživamo u EU-u.

Predziđe kršćanstva

Vaša kampanja u Hrvatskoj nije pobudila zanimanje drugih stranaka, na nju se osvrnuo tek IDS-ovac Valter Flego, koji je na čelu izborne liste koja nema naročite šanse za osvajanje mandata u Europskom parlamentu. On tvrdi da Most poziva roditelje da ispisuju svoju djecu iz škola jer se iz njih navodno protjeruje kršćanska tradicija?

– Kampanja je pobudila zanimanje građana, privukla je pozornost najvećih medija u državi i motivirala cijeli spektar od centra na desno da se dotakne kršćanskih vrijednosti u ovoj kampanji. U tom smislu smo mi influenceri, do naše inicijative nitko to nije spominjao.

Flego pokušava iskamčiti malo pozornosti i pritom izvrće naše riječi. Naime, mi se upravo zauzimamo za jačanje povjerenja u javni odgojno-obrazovni sustav, zato i upozoravamo na već sad primjetan trend koji se događa jer se iz odgoja naše djece pokušava izbaciti vrijednosti koje većina roditelja dijeli.

Isti je taj Flego kao zastupnik u Europskom parlamentu prije svega nekoliko mjeseci glasovao za Izvješće o provedbi Strategije EU-a o ravnopravnosti LGBT osoba u kojemu se od Komisije traži da pronađe načine kako može sve države članice prisiliti na bezuvjetno priznavanje gay brakova.

Znači da on ne poštuje naš Ustav u kojem je zapisano da je brak zajednica muškarca i žene. Ne poštuje ni volju naroda kojom je to upisano u Ustav, a od istog tog naroda traži još jedan mandat da bi mogao nastaviti s podrivanjem ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske iz Bruxellesa.

Njemu su gazde gore i za njih je spreman ići protiv volje hrvatskog naroda, a meni su narod i njegove temeljne vrijednosti na prvome mjestu. I zato ova inicijativa i zato mi je važnija i od izbora.

Hoćete li možda tražiti da kršćanska baština uđe i u hrvatski Ustav, u njegovu preambulu?

– Volio bih da se to dogodi jer Hrvatska baštini i naslov »predziđa kršćanstva«, ali u ovom mi je trenutku bitno da ona uđe u temeljne ugovore EU-a. U tom će trenutku, a znamo da se 80 posto zakona po kojima živimo kroji u Bruxellesu, sve javne politike EU-a morati uzimati u obzir i kršćansku baštinu kao temeljnu vrijednost.

To znači da više neće biti moguća ovakva »zelena tranzicija« kakvu danas pokušava provesti ljevica, a u sklopu koje se uništava europsku industriju, smanjuje proizvodnju hrane, podiže životne troškove građana i diktira im se način života.

Mi sad ulazimo u ekofašizam koji želi diktirati kakve ćemo aute voziti, koliko ćemo putovati, kako ćemo se grijati, što ćemo jesti i koliko ćemo djece imati. Kršćanska baština podrazumijeva čovjeka u središtu svih politika, a ljevičarski radikali tvrde da je čovjek virus, štetnik, ugroza za planet.

Nadalje, unošenjem kršćanske baštine u temeljne ugovore EU-a promijenila bi se i migrantska politika i olakšala integracija. Naposljetku, značilo bi to i kraj rodne ideologije koja je čista negacija kršćanske antropologije.

Pazite samo ovo, UN-ove organizacije u svojim edukativnim programima zahtijevaju da se djecu u dobi od devet do 12 godina uči da biološki spol ne mora odgovarati rodnom identitetu. Riječ je o nasilnom preodgajanju kontra većinskih uvjerenja hrvatskih građana.

Zaustaviti trendove

Na nedavnim parlamentarnim izborima većinu zastupnika dobile su stranke koje se pozivaju na kršćanske vrijednosti i protive rodnoj ideologiji, HDZ, Domovinski pokret, Most i Hrvatski suverenisti. Znači da u Hrvatskoj ne postoji opasnost od lijevih radikala o kojoj govorite?

– HDZ je ratificirao Instanbulsku konvenciju i proveo rodnu ideologiju kroz kompletno hrvatsko zakonodavstvo, a DP je odustao od deratifikacije koju su prije izbora najavljivali. Toliko o tome da su oni nekakav osigurač od radikalno lijevih ideja.

Trendovi su jasni, a mi ih želimo zaustaviti jer smo sigurni da bi urušili naš način života. Mislim da se možemo složiti da bi ono što se zbiva u svijetu s određenim vremenskim odmakom došlo i u Hrvatsku. Dapače, već se počelo s time.

U jednoj Njemačkoj u dječjim se vrtićima prakticira da dječaci jedan dan u tjednu dođu obučeni kao djevojčice i obratno, kako bi, eto, prihvaćali različitosti. To je ciljano zbunjivanje djece kojima se kasnije nudi takozvana rodna tranzicija, a tendencije su da se roditelje iz tog procesa potpuno isključi i onemogući ih u tome da zaustave to ludilo. Nije Njemačka daleko od nas.

Je li odlazak bračnog para Raspudić iz Kluba Mosta pomogao vašoj stranci da se do kraja ideološki razmaše?

– Mi smo jednaki od 2019. do danas. Većina članova Mosta bila je i 2015. za iste vrijednosti. Marija i Nino otišli su iz nekih osobnih razloga, ali su, rekao bih, pridonijeli ovom kakav je Most sada. Nije nama njihov odlazak bio okidač da krenemo u drugom smjeru. Naš je smjer već dugo isti i takav će i ostati.

Siguran u potporu dijela birača Domovinskog pokreta

Bi li Most kampanjom kakvu vodi mogao ojačati na račun DP-a, privlačeći njegove birače nezadovoljne politikom koju ta stranka sada vodi?

– U prvom me redu zanima vraćanje Europe kršćanskim korijenima, a tek potom politički uspjeh. Pokrenuli smo inicijativu za upisivanje kršćanske baštine među temeljne vrijednosti u osnivačkim ugovorima EU-a jer smo željeli doprinijeti u nečem velikom, povijesnom, fundamentalnom.

Siguran sam da nam i dio birača koji su na parlamentarnim izborima dali glas DP-u želi u tome pomoći. Bio bi to veliki zajednički uspjeh, a ja sam siguran da oni više ne žele loše kompromise kakve vide u Hrvatskoj. Poručujem im da su Most i partneri, naša lista broj 11., opcija na koju se mogu osloniti.