Renato Petek / Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Kod rotora bi se trebala graditi najviša zgrada u Hrvatskoj, prema urbanističkom planu koji je donesen u vrijeme Milana Bandića. Tada je sadašnji gradonačelnik prosvjedovao
povezane vijesti
Od Bandićevog »Manhattana na Savi«, koji je u međuvremenu propao, do Tomaševićeva »malog Manhattana na rotoru«, koji je ovih dana odobrila Gradska skupština Zagreba, i to za investitora koji još nema zaposlenih – tako bi se ukratko mogla sažeti priča o gradnji cijelog novog kvarta na samom ulazu u Zagreb s riječke strane. Ondje bi se trebala graditi najviša zgrada u Hrvatskoj visine 150 metara, s još četiri 20-metarske zgrade i više od 340 stanova te, naravno, poslovnim i zabavnim sadržajima prema zamisli investitora, tvrtke Rotor Jug, koja je i osnovana s ciljem realizacije ovog projekta, službenog naziva Jarun Panorama.
Javne kritike
No, sam projekt možda i nije toliko zanimljiv koliko je zanimljiva činjenica da gradska zagrebačka vlast na čelu s plarformom Možemo! i Tomislavom Tomaševićem odobrenjem za ovaj projekt zapravo mijenja politiku kojom je uopće 2021. godine došla na vlast. Naime, dok je pokojni gradonačelnik Milan Bandić prije sad već desetak godina promovirao ovaj isti projekt te donio UPU koji omogućuje gradnju na tom dijelu grada, Tomašević je protiv toga prosvjedovao kao zeleni aktivist.
Zbog toga Tomašević, a samim time i koalicijski partner, zagrebački SDP, imaju novi problem i unutarnji sukob – vijećnik SDP-a Renato Petek, naime, traži ograđivanje gradskog SDP-a od Tomaševićeve, kako kaže, nedosljedne urbanističke politike, o čemu se upravo sinoć u SDP-u raspravljalo. Jer to nije sve. Dok je ranije tvrdio da neće ni prodavati ni na bilo koji drugi način koncesionirati zapuštene objekte Paromlina ili bivšeg Gredelja, sad ipak i dio njih stavlja u funkciju, suprotno svojim predizbornim obećanjima koja je ranije davao. Paromlin doduše dobiva javnu funkciju, i ondje se planira gradnja nove gradske knjižnice i društvenih sadržaja.
No, projekt »malog Manhattana« niz arhitekata već kritizira u javnosti, i tvrdi poput Otta Barića kako bi za Zagreb sigurno bilo bolje da se ulaže u centar Donjeg grada nakon potresa, dok ahitektica Marina Pavković postavlja pitanje za koga se ovaj projekt zapravo priprema. Naime, investitor koji planira uložiti oko 150 milijuna eura zapravo predstavlja polufantomsku tvrtku bez zaposlenih s kontroverznim direktorom, Norvežaninom Robertom Hagenom, iza kojeg su ostali propali slični projekti u Varaždinu.
Dječji vrtić
Kad je ovaj projekt prije pet-šest godina prvi put predstavljen, tvrtka Rotor Jug kupila je zemljište za 130 eura po »kvadratu«, a jasno je da je već sada ta cijena višestruko veća. Pritom je korist za sam Grad Zagreb samo u tome što investitor obećaje da će u sklopu kompleksa izgraditi jedan dječji vrtić, dok je Grad u međuvremenu već s njima potpisao aneks ugovora kojim će norveškom fondu Croatian development property II AS, a kojim upravlja Robert Hagen, priznati ulaganje od 1,3 milijuna eura za gradnju triju prometnica s infrastrukturom kao komunalni doprinos ukupno procijenjen na 9,8 milijuna eura. To je bio preduvjet investitora, na koji je gradska vlast pristala.
Inače, tvrtka Rotor Jug je prema lanjskom financijskom izvješću imala 65 milijuna kuna prihoda. Ali su zato pod dugotrajnom imovinom tvrtke naveli 150 milijuna kuna – dio je vrijednost zemljišta, a ostatak je »materijalna imovina u pripremi«. Također, navode da tvrtka iz prethodnih godina vuče gubitke od 43 milijuna kuna.