Madina Hussiny. afganistanska djevojčica koja je prije pet godina – 21. studenoga 2017. poginula u naletu vlaka u prelasku hrvatske granice, mogla bi dobiti igralište u Zagrebu, potvrđeno je Hini iz zagrebačke vlasti i od podnositelja prijedloga, inicijative Zagreb – grad utočište.

Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine na prošlotjednoj je sjednici jednoglasno usvojio zaključak da se u Fond imena za imenovanje javnih površina unese ime Madine Hussiny, potvrdila je predsjednica tog odbora Rada Borić. Dodala je i kako je time pokrenuta procedura, no konačnu odluku o tome ipak donosi zagrebačka Gradska skupština.

S druge strane, izvedbena umjetnica i aktivistica Selma Banich za Hinu je pojasnila detalje tog prijedloga, ali i motive podnositelja inicijative Zagreb – grad utočište koju, kako ističe, podupiru brojni pojedinci i pedesetak kolektiva i organizacija.

“U dijalogu s Centrom mladih Ribnjak i Mjesnim odborom Ribnjak trenutno razmatramo ideju da se dio parka, odnosno dječje igralište u parku Ribnjak nazove imenom Madine Hussiny. Smatramo kako bi baš imenovanje dječjeg igrališta Madininim imenom imalo širu simboličku, a potom i društvenu važnost za nadolazeće generacije koje trebaju odrastati u društvu koje njeguje politiku dobrodošlice” kazala je Banich. Dodala je i kako, na petu godišnjicu Madinine smrti, okupljaju sve one koji su poznavali Madinu i njenu obitelj kako bi zajedno osmislili događaj imenovanja budućeg igrališta Madine Hussiny.

Istaknula je i kako Zagreb grad-utočište okuplja sve one koji vjeruju da Zagreb može i treba biti slobodarski grad, trajno otvoren za sve i koji žele da na njegovom teritoriju svi uživaju ista prava bez obzira na svoje porijeklo i administrativni status.

Madina postala simbol stradanja na migrantskim putevima

Madina Hussiny umrla je u noći s 21. na 22. studenog 2017. nakon što je, kako ističe Banich, “hrvatska policija nju i njezinu obitelj protjerala preko zelene granice u Srbiju”. Dodaje da je, kao toliki drugi iz Afganistana i drugih takozvanih trećih zemalja s kojima Hrvatska ima rigorozan vizni režim, Madinina obitelj granicu morala prijeći mimo graničnog prijelaza, preko zelene granice, skrivajući se od ljudi i policije.

“Nedugo nakon prelaska, policija ih je ipak detektirala i presrela. Unatoč tome što su kao mnogočlana obitelj evidentno trebali međunarodnu zaštitu, unatoč tome što su, po riječima majke, i eksplicitno tražili azil, unatoč noći i zimi, policija je Madinu, Madininu majku i njezinih petero braće i sestara odvela natrag do granične crte i naredila im da slijede prugu do Šida. Ubrzo je naišao vlak koji je usmrtio Madinu”, kazala je.

Odgovornost za Madininu smrt istraživala se u okviru ispitnih postupaka pučke pravobraniteljice, istrage državnog odvjetništva, na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijskom sudu u Osijeku, Ustavnom sudu Republike Hrvatske, na Europskom sudu za ljudska prava, no pravda do danas nije zadovoljena, naglašava Banich i dodaje: “Krivci za Madininu smrt nisu utvrđeni ni kažnjeni”.

Podsjeća i da je prva obljetnica Madinine smrti obilježena “gerilskom”, umjetničko-aktivističkom akcijom preimenovanja Trga Republike Hrvatske u Zagrebu u Trg Madine Hussiny. Tom akcijom i onima koje su uslijedile u sljedećim godinama tražilo se preuzimanje odgovornosti za Madininu smrt i druge, kako ističe, progonjene i umrle na granicama i u ime granica.

Na treću godišnjicu Madinine smrti na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu izložen je jumbo-strip “Madina” Ene Jurov, dok je na četvrtu godišnjicu Inicijativa Zagreb grad-utočište podnijela zahtjev da se ime Madine Hussiny uvrsti u Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine.

“Madina je postala simbol stradanja na migrantskim putevima koji vode kroz Hrvatsku i zemlje okružja, simbol smrti na granicama, ali borbe za pravdu i otpora politikama koje podrazumijevaju i proizvode takve smrti”, kazala je Banich.

Politički zahtjev usmjeren na aboliciju granica i graničnog nasilja

Zaključila je i da je prijedlog za imenovanje dijela zagrebačkog parka ujedno i politički zahtjev.

“U režimu koji proizvodi takve smrti, iluzorno je i zavaravajuće misliti da se granice mogu demokratizirati, da se sustav međunarodne zaštite i azila može reformirati. Naš je politički zahtjev, stoga, usmjeren na aboliciju granica i svih oblika graničnog nasilja, a time i migracijskih zakona koji rade protiv slobode čovjeka. Kako bismo pamtili stradale koji su se životom suprotstavili europskom režimu smrti, Trg Republike Hrvatske mora nositi Madinino ime, mora biti Trg Madine Hussiny”, kazala je Banich.

Prijedlog za imenovanje igrališta po Madini Hussiny nazvala je i gestom kojom se javno osuđuje “hrvatski (i europski) režim smrti i traži politička, društvena, institucionalna i osobna odgovornost za počinjene zločine”.

Prijedlog za imenovanje upućen je uoči pete obljetnice pogibije Madine Hussiny, ali i godinu dana nakon što je Europski sud za ljudska prava objavio presudu kojom je potvrdio povredu prava na život, povredu zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabranu kolektivnog protjerivanja, pravo na sigurnost i slobodu i pravo na pojedinačni zahtjev.

Odluka je donesena u postupku u kojem obitelj Hussiny zastupa odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić u suradnji s Centrom za mirovne studije (CMS).

“Vijest da je ime Madine Hussiny uneseno u Fond imena i da bi neka zagrebačka ulica mogla nositi njezino ime smatramo izrazito važnom. Dok i dalje čekamo da Hrvatska provede učinkovitu istragu, sankcionira odgovorne i zaustavi nezakonite prakse, Zagreb bi imenovanjem ulice ili trga po Madini mogao simbolički odati počast tragično i prerano ugašenom životu ove šestogodišnje afganistanske djevojčice. Ime Madine Hussiny tako bi ostalo trajni simbol borbe za pravdu i generacijama nakon nas”, zaključili su u Centru za mirovne studije.