Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović ustvrdila je na saborskom aktualnom prijepodnevu da je premijer Andrej Plenković osigurao digitalnim platformama zakon koji ih amnestira od bilo kakve odgovornosti ako postoje agregatori, dok platforme mahom u Europi gube tužbe.

“Silno se ljutite kad kažemo da ste kvislinzi, ali mi znamo da vi reagirate na migove, signale, depeše iz Washingtona i Bruxellesa”, rekla je Peović, dodavši da su nakon što je ministar Butković priznao da je dobio signale iz Bruxellesa i Washingtona naprasno prekinuli natječaj u luci Rijeka.

Doznali su također, kazala je Peović, da se vladajući zalažu za najjeftiniju radnu snagu u Europi, zamjerivši premijeru što je osigurao digitalnim platformama nešto što nema nigdje u Europi, a to je zakon koji ih amnestira od bilo kakve odgovornosti ako postoje agregatori.

“Oni su omogućili suvremeno robovlasništvo gdje radnici iz Nepala i Indije dolaze raditi na građevini da bi popodne vozili Wolt dostave”, upozorila je Peović.

Plenković joj je odgovorio da insinuira da Vlada ima neke nalogodavce, upitavši je što su nacionalni interesi i je li dobro biti u EU-u i NATO-u, a ne biti proruski orijentiran kao ona.

“Ovo su momenti u kojima se mora znati gdje ste”, rekao je premijer Peović, pozvavši je da ode malo u Kijev pa pita njih kako im je.

Premijer je ustvrdio da Vlada cijelo vrijeme zastupa strateške nacionalne interese, primjerice da održi socijalnu koheziju u krizi i da nema masovnog štrajka kojeg priziva.

“Vi biste kombinirali ove radnike Čistoće, koji su valjda HDZ-ovi provokatori u Zagrebu i Splitu a u biti su protiv Puljka i Tomaševića sa zdravstvenim djelatnicima”, rekao je.

“Vi bi ste opći štrajk. Ma hajte, temeljem čega?”, upitao je premijer.

Kad je riječ o digitalnim platformama tu je ministar Piletić, rekao je premijer kojem je Peović odgovorila da nema smisla razgovarati s Piletićem i da je netko iz Vlade uzeo pinku da se digitalnim platformama omogući ono što im nije omogućeno nigdje u EU.

Ustvrdila je također da ne ide u Kijev jer je u Zagrebu u Saboru i odgovara društvenoj i radnoj većini. “Vi hodate u Kijev da biste dobili NATO ili neku novu poziciju, ali to vam imponira kako ministrica kulture kaže”, rekla je Peović.

Dodala je da ona je za EU, ali ne onu u kojoj se on sluganski postavljate prema nalogodavcima.

Vlašić Iljkić: Poskupljenje domova

Martina Vlašić Iljkić (SDP) pitala je ministra socijalne skrbi Marina Piletića zbog čega od javnosti skriva poskupljenje socijalnih usluga u domovima čiji je osnivač Hrvatska od 1. srpnja 2023.

Vlašić Iljkić je ustvrdila da je nadležno ministarstvo prvo donijelo odluku o poskupljenju cijena socijalnih usluga u domovima čiji je osnivač Hrvatska od 1. siječnja 2023. a kasnije je novom odlukom taj rok određen od 1. srpnja 2023.

Smještaj u domovima socijalne skrbi za odrasle osobe drastično poskupljuje, cijena je sad oko 400 eura, a od 1. srpnja bit će više od dvostruko skuplja, čak preko 1000 eura dok će dom za odrasle enormno poskupiti za osobe s invaliditetom kojih je u Hrvatskoj 10 tisuća u ustanovama.

“Jeste li se konzultirali s vašim šefom prije nego ste odlučili udvostručiti cijene smještaja ili će se on pojaviti kao spasioc kao jučer ministru Berošu”, pitala je.

Ministar Piletić odgovorio joj je da neće trebati nikakvih spasitelja i da korisnicima državnih domova neće poskupiti cijena smještaja.

Objasnio je da su za državne domove morali uskladiti cijene koje plaćaju privatnim pružateljima zbog povećanja cijena životnih troškova i poslovanja.

Dodao je da su odluku u kojoj su realno iskazali cijene socijalnih usluga u državnim domovima drugi dan nakon donošenja stavili izvan snage do 1. srpnja, a tako će učiniti i krajem lipnja pa neće doći do poskupljenja.

Vlašić Iljkić, nezadovoljna odgovorom, pitala je ministra što skrivaju od javnosti jer je odluka donesena, objavljena na mrežnim stranicama i zatim uklonjena.

Bačić: Veliko gradilište

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić odgovorio je zastupnici HDZ-a i petrinjskoj gradonačelnici Magdaleni Komes da je danas područje Banovine i Zagreba veliko gradilište.

Do jučer jer na zagrebačkom i sisačko-moslavačkom području 1202 gradilišta, angažirano je preko 200 hrvatskih građevinskih tvrtki u zaposleno preko 10 tisuća građevinskih radnika, što po njegovim riječima još nije dovoljno za sve projekte.

Izvijestio je da dnevno zaprimaju više od četiri milijuna eura zahtjeva za nadoknadom štete pa će nastave li takvim ritmom do kraja lipnja potrošiti 1,03 milijarde eura iz Fonda solidarnosti.

S jučerašnjim danom obnovljene su 752 obiteljske ili višestambene kuće, a prioritet je do kraja listopada zbrinemo na primjereniji način ljude koji su još u kontejnerima.

Kad je riječ o samoobnovi, zaprimili su 471 zahtjev sugrađana za obnovu na način da im se unaprijed isplati cjelokupni iznos.