Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Ivana Pavić Šimetin izjavila je u petak da za dobivanje EU covid potvrde na osnovi preboljenja nije dovoljan brzi antigenski test, nego je potreban i PCR jer o načinu izdavanja potvrde odlučuje Europska komisija, a ne Hrvatska.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ranije u petak najavio je kako se brzi testovi neće morati potvrđivati PCR testom, a Pavić Šimetin pojasnila je kako su brzi antigenski testovi sve više osjetljiviji i pouzdaniji, pogotovo kad se radi o osobama koje imaju znakove bolesti.

“U stručnom medicinskom smislu nema potrebe, kod velikog porasta i kod velikog udjela pozitivnih testova, da se takvi pozitivni testovi potvrđuju PCR-om. Način izdavanja covid potvrda ne diktira Hrvatska nego Europska komisija, a za preboljenje to još uvijek mora biti PCR test”, rekla je Pavić Šimetin za Dnevnik Nove TV.

Dodala je kako je Hrvatska uz još neke zemlje više puta ukazivala na to da treba uvažiti i brze antigenske testove.

Također je istaknula kako za jedan dio građana covid potvrda na temelju preboljenja, odnosno PCR testa, nije potrebna, a to su građani koji su potpuno cijepljeni pa za tu kategoriju nije potrebno da se u ovoj situaciji pozitivan brzi test dodatno potvrđuje PCR-om.

Plan je krenuti s masovnim antigenskim testiranjima, a Pavić Šimetin je rekla kako bi se po tom pitanju oslonili na sustav testiranja za javne i državne službe. Osim testiranja, omogućilo bi se i testiranje za potrebe bolesti, odnosno testiranje koje za sada rade samo mikrobiološki laboratoriji.

“To bi bila promjena i sada treba naći način financiranja, odnosno plaćanja preko uputnice”, navela je.

Upitana bi li testiranja kod privatnika išla preko uputnice, odgovorila je kako velik dio testnih mjesta ni nisu privatnici, već ordinacije – bilo dentalne ili obiteljske medicine, a ima i dosta ljekarni u tom sustavu.

Što se tiče najavljenih strožih mjera, Pavić Šimetin je rekla kako njihova potreba ovisi o kontroli, ali je poručila kako je potrebna i osobna odgovornost.

“Mora tu uvijek biti osobne odgovornosti jer se radi o našem zdravlju i zdravlju naših ukućana”, rekla je, dodavši kako sami moramo odlučiti kakav ćemo rizik prihvatiti, a koji ne.

Upitana je li točno da se omikron varijanta virusa brže širi, ali ne puni bolnice kao delta, odgovorila je kako se čini da je tako, ali moramo biti jako oprezni jer se radi o podacima iz zemalja koje imaju jako visok cijepni obuhvat u odnosu na nas i nemaju toliko necijepljene populacije.

Prema drive-in testovima u Rockefellerovoj, više od 80 posto slučajnih odabranih uzoraka su omikron varijanta, što se tiče Krapinsko-zagorske županije riječ je o nešto više od 70 posto, dok je prema podacima u Sisačko-moslavačkoj županiji prije nekoliko dana udio omikrona bio tek na oko 30 posto, izvijestila je Pavić Šimetin.