RIJEKA – Umjesto 350 kuna po krevetu, maksimalni iznos je od 1.500 kuna. Toliko će, izgleda, stajati paušalni porez na dohodak splitske iznajmljivače koje čekaju drastično veći računi po ovom osnovu.

Za sada na području Primorsko-goranske županije nema najava da će neka lokalna samouprava ići na takav drastičan skok oporezivanja iznajmljivača, no takve sreće, dakle, neće biti oni u Splitu. Pojašnjavajući što će to konkretno značiti za splitske iznajmljivače, Martina Nimac Kalcina, koja je bila na čelu nekadašnje Udruge obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kazala je kako će jedan pristojan studio apartman od tri zvjezdice i s tri kreveta samo temeljem paušalnog poreza na dohodak i turističke pristojbe, koju u Splitu također dižu, i to na 65 kuna, sada plaćati 6.483 kuna, što je za 4.368 kuna više nego dosad.

Tri ljetna mjeseca

S obzirom na to da se većina prometa odradi ljeti, bit će to priličan atak na zaradu iznajmljivača, posebno onih sa srednjom kategorijom smještaja, a kojih je i najviše.

– Problem je što većina nema puno bukinga i rezervacija izvan ta tri ljetna mjeseca od 15. lipnja do 15. rujna. Istina da se sezona nešto produžila u određenim destinacijama, no oni koji u pred i posezoni imaju goste, u tom periodu postižu znatno niže cijene, i po 50 posto niže nego u sezoni, dakle, imaju puno manji prihod po jedinici. Ako i imaju pred i posezonu, ono što u tom periodu zarade doslovno ode na troškove koje imaju za apartman u tih devet vansezonskih mjeseci. I van glavne sezone, naime, iznajmljivači imaju troškove interneta, RTV pristojbe… Sve se to i dalje plaća, kazala je Nimac Kalcina pojašnjavajući svoju računicu. Naime, da nema iznajmljivanja u tri ljetna mjeseca, većini bi se više isplatilo iznajmiti nekretninu podstanarima, kaže.

– A od ta tri mjeseca glavne sezone treba oduzeti nekih desetak dana, jer uvijek postoji neki otkaz i rupa između dvije rezervacije, tako da se može računati na ful buking od 80 dana po najvišim cijenama. Ako se uzme za primjer jedan minimum kapaciteta, a to je studio apartman s tri kreveta i tri zvjezdice, kada se uračunaju najviše moguće cifre paušalnog poreza od 1.500 kuna po krevetu godišnje, samo trošak paušala je 4.500 kuna. Na što se još plaća i prirez gradu ili općini. Ako računamo da iznajmljivač postiže cijenu za apartman od 100 eura, dodajte na to još povećanu pristojbu i doći ćete do toga da se plaća iznos reda veličine poreza od 10 posto. S obzirom na to da je porez na smještaj tvrtkama, dakle, hotelima 13 posto, to znači da smo se praktički izjednačili s njima. Naime, ne treba zaboraviti ni troškove kao što su PDV na proviziju stranim platformama za iznajmljivanje smještaja, i ostale troškove poput režija, davanja na ulaganja u smještajne jedinice i ostalo. Tako ispada da bi jeftinije bilo plaćati porez kao da smo tvrtka, nego maksimalni paušal, pojasnila je svoju računicu Nimac Kalcina.

Najave Ministarstva

Dodala je kako taj maksimalni paušalni porez nema logičnog uporišta, i stoga što ne razlikuje luksuzan objekt, primjerice studio apartman s pet zvjezdica koji se iznajmljuje za 300 eura, od ovakvih kapaciteta s tri zvjezdice koji postižu cijenu od 100 eura.

Na pitanje bi li se drugi mogli povesti ovim primjerom, kazala je kako još uvijek većina JLS-a smatraju da imaju koristi od privatnog smještaja, pogotovo mali. I većina je toga svjesna te ne planira iznajmljivačima dizati namete.

No, to bi se kod nekih ipak moglo promijeniti s obzirom na najave iz Ministarstva financija u kojem će izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave pokušati potaknuti ili natjerati lokalne vlasti, odnosno gradska i općinska vijeća, da podignu iznose paušalnog poreza, posebice u onim općinama i gradovima koji i dalje zbog svoje financijske slabosti dobivaju sredstva iz Fonda fiskalnog izravnanja. Riječ je o općinama i gradovima koji imaju manje prihode od poreza na dohodak od prosjeka, a u izračun prosjeka ne ulazi novac koji se sakuplja na ime paušala. Sada će država u izračunu u obzir uzimati najveći iznos koji grad ili općina mogu naplatiti, bez obzira koliki iznos u stvarnosti naplaćuju, pa će se tako povećati prosjek na osnovi kojeg država odobrava novac općinama i gradovima. Pitanje je, dakle, ako izmjene zakona prođu, hoće li JLS-i koji dobivaju pomoć od države, smanjenje te pomoći pokušati barem dijelom nadoknaditi većim oporezivanjem iznajmljivača.