Jedan od važnijih ciljeva Vladine antikorupcijske strategije je smanjivanje korupcije u sustavu javne nabave kojima se godišnje potroše milijarde eura javnog novca, a za postizanje toga cilja Vlada je među ostalim zacrtala da će smanjiti javne nabave s jednim ponuditeljem.

Logičan je to alat protiv korupcije, jer nadmetanje u javnoj nabavi za državu i njezine tvrtke uvijek je bolje nego kad je osuđena samo na jednog ponuditelja. I Hrvatskoj su, što je u nekoliko navrata prijetila i Europska komisija u svojim analizama korupcije u državama članicama, često natječaji složeni tako da se na njih može javiti samo jedan, očito ciljani ponuditelj, što je i više nego plodno tlo za korupciju. Zato je Vlada u svojoj antikorupcijskoj strategiji zacrtala cilj da se udio natječaja na koje se javlja samo jedan ponuditelj do 2030. smanji na 14 posto. No kako sada stvari stoje, do tog svog cilja ide prilično neobičnom taktikom, tako da povećava udio javnih natječaja samo s jednim ponuditeljem. U 2019. u Hrvatskoj je bilo 17 posto natječaja samo s jednim ponuditeljem, a u prošloj godini taj se udio povećao na 21 posto, otkriva to sama Vlada u izvješću o provođenju Akcijskog plana za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2022. do 2024. koji je usvojila na posljednjoj sjednici.

U dokumentu se konstatira da je udio dodijeljenih javnih ugovora, koji su dodijeljeni nakon postupaka javne nabave u kojima je sudjelovao samo jedan ponuditelj, porastao za četiri postotna boda. Zasad prema cilju smanjenja postupke javne nabave samo s jednim ponuditeljem za tri postotna boda, odnosno za jednu šestinu od 2030., Vlada ide tako da ih je povećala za četiri postotna boda, odnosno za jednu četvrtinu. Tako je svaki peti ugovor u javnoj nabavi dodijeljen nakon postupka sa samo jednim ponuditeljem. Vlada u svom dokumentu ne pojašnjava zašto se to dogodilo, kao ni što će učiniti da bi preokrenula trend da bi do 2030. ostvarila ovaj važan cilj ako doista želi smanjiti potencijal za korupciju u javnom sektoru.

Zakonske izmjene

No zato se pohvalila da je od 42 planirane aktivnosti provela njih 29, odnosno više od 69 posto, dok je osam aktivnosti djelomično provedeno, a po njih pet se ništa nije događalo. Zanimljivo je da su među provedenim ciljevima najčešće zakonske izmjene i izmjene različitih pravilnika i edukacije, ali i to je valjda preduvjet za stvarne učinke u borbi protiv korupcije.

Naglašava Vlada važnost transparentnosti u radu javnih tijela posebice kad je u pitanju lokalna vlast, a u strategiji je istaknula i to da je Europska komisija naglasila da politički utjecaj i favoriziranje i dalje imaju snažnu ulogu u sustavu nabave, osobito na lokalnoj razini, »djelomično zbog rascjepkane javne uprave u Hrvatskoj i nedostatku dostatnih sredstava za nadzorna tijela«. Ako već nema dovoljno novca za nadzor pomaže transparentnost i otvorenost javnih tijela pa je Vlada u ostvarenje tog cilja među ostalim uključila i lokalne vlasti.

Cilj je da do 2030. godine 90 posto tijela javne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini koristi portal eSavjetovanje i tako pokrene javnu raspravu i svojim prijedlozima i prije nego oni postanu službeni, kako to Vlada čini kad je, primjerice, u pitanju izrada prijedloga zakona, pravilnika ili uredbi. U tom segmentu napredak nije bilo teško napraviti jer je država krenula s nule, no i na kraju prošle godine zadržala se na nuli. Neznatno je povećala postotak proaktivno objavljenih informacija tijela javne vlasti na nacionalnoj razini, s 50 na 51 posto, ali još je daleko cilj od 70 posto.

Daleko od cilja

– Što se tiče pokazatelja ishoda u odnosu na posebni cilj 2. »Jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti« nije bilo većih pomaka u odnosu na početne vrijednosti. Prema istraživanju Eurobarometra provedenom u 2022. godine, relevantni podaci za Republiku Hrvatsku pokazuju negativan trend pa tako svega 33 posto građana ima povjerenja u javne institucije, navodi se u Vladinom izvješću.

Po pitanju najvažnijih alata koji smanjuju korupciju, Vlada je, dakle, ili stagnirala, kao u slučaju otvorenosti tijela javne vlasti, jer sama kaže da značajnijih pomaka nije bilo, ili se čak udaljila od cilja kad je u pitanju udio ugovora u javnoj nabavi u čijem je postupku bio samo jedan ponuditelj.

No, ipak je postigla gotovo 70 posto predviđenih mjera u prošloj godini, jer je, primjerice, provela edukaciju na temu »Načini komunikacije s medijima i društvene mreže« za suce, državne odvjetnike, čelnike pravosudnih tijela i glasnogovornike pravosudnih tijela, a educirala ih je i kako zaštititi zviždače, odnosno ljude koji ukazuju na korupciju.