Vrlo je izvjesno da će se zbog pandemije covida posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) razviti kod dijela ljudi, osobito onih koji su izgubili nekog bliskog ili su se sami vratili s ruba smrti nakon liječenja na respiratoru, ocijenili su stručnjaci na panelu o mentalnom zdravlju.

PTSP se definira kao poremećaj popraćen simptomima ponovnog proživljavanja stresnog događaja, a pravi razmjeri štete za naše psihičko zdravlje vidjet će se tek u budućnosti pa je važno prepoznati simptome kako bi se započelo s liječenjem, rečeno je u raspravi u sklopu kampanje za mentalno zdravlje Čujem te#Ispodpovršine.

Kod PTSP-a se javljaju simptomi nemira, nesanice i razdražljivosti, a osnovni simptom je tjeskoba, strah, pri čemu ljudi ne znaju čega se boje.

“Niz je simptoma koji ponekad mogu dovesti do radne i profesionalne disfunkcionalnosti, poteškoća u socijalnim relacijama, povlačenja i izbjegavanja kontakata. Ne smijemo zaboraviti da su tijekom pandemije ljudi bili izloženi i drugim traumatskim događajima, poput potresa. To sigurno zajedno s pandemijom predstavlja pojačani rizik za razvoj PTSP-a”, upozorila je specijalistica psihologije iz KBC-a Split Dolores Britvić.

Ponovno proživljavanje stresnog događaja kod PTSP-a se može dogoditi na javi ili u snu, a važan je i aspekt stigme i autostigme, odnosno, osjećaj straha i manje vrijednosti te negativni doživljaj ako netko zatraži pomoć zbog psihičkih smetnji.

Najranjivija populacija adolescenti i mladi

Kada su psihički poremećaji u pitanju, osobito anksioznost, depresija, pa i mogući PTSP, najranjivija populacija su adolescenti i mladi jer se čak 75 posto svih psihičkih poremećaja javlja upravo u vrijeme adolescencije.

Stoga je nužno stručnu pomoć mladim ljudima učiniti što dostupnijom, pogotovo jer su neka istraživanja pokazala da se već nakon osam do deset dana izolacije kod mladih javlja sklonost anksioznim poremećajima, istaknula je Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče.

Poručila je roditeljima da ekstremno buntovničko ponašanje adolescenta, otežane kontrole bijesa i regulacije emocija, pretjerano povlačenje u sebe i izoliranje od vršnjaka i dotadašnjih važnih i bliskih odnosa mogu upućivati na psihičke poteškoće, stoga trebaju potražiti pomoć liječnika.

Stručnjaci naglašavaju i da je važno informirati se iz relevantnih izbora te smanjiti količinu informacija i dezinformacija koje dopiru do nas.

“Želim pozvati ljude koji osjećaju da imaju bilo kakvih poteškoća neka nam se jave, jer kod nas nema stigme. To što imaju problema ne znači da su loši, baš suprotno, to upućuje da imaju povećanu osjećajnost”, poručio je Tin Pongrac iz Udruge Životna linija, a javiti se mogu na mail [email protected].

Online panel o PTSP-u organiziran je u sklopu javnozdravstvene nacionalne kampanje za mentalno zdravlje Čujem te#Ispodpovršine, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva te Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija.