Nema sumnje da će ovogodišnji blagdani biti bitno drugačiji od onih na koje smo navikli. Izostat će blagdanske zabave i domjenci, darovi će biti skromniji, druženja gotovo da i neće biti, a u novu godinu svi ćemo ući s istom željom: da pandemiji koja je zaustavila svijet i promijenila živote napokon dođe kraj.

​Blagdanski blues tako ove godine ne pogađa samo pojedince, već i samu srž našeg pojma o Božiću i Novoj godini. ​Iako stručnjaci kažu da je blagdanska depresija prolazno raspoloženje koje se javlja u razdoblju oko božićnih i novogodišnjih praznika, ovogodišnji pandemijski blagdani, a posebice sama pandemija, mogli bi ostaviti i ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.

(Ne)realna očekivanja

– Predstojeći blagdanski dani bit će posebno izazovni jer će se odigravati i u specifičnoj situaciji pandemije virusa SARS-CoV-2 i straha od zaraze koja je popraćena povećanom napetošću i osjećajem bespomoćnosti. Nalazimo se i u situaciji da moramo poštovati postojeće epidemiološke mjere koje u svojoj osnovi potiču socijalno distanciranje i tako veću izoliranost osoba. I ekonomska kriza će zasigurno utjecati na uobičajenu povećanu blagdansku kupovinu. Tradicionalna božićna velika obiteljska okupljanja ove godine neće biti moguća. Organizirani dočeci Nove godine će izostati. Normalno je da se nameće pitanje kako što bezbolnije prebroditi takve blagdanske dane.

I inače, problem blagdanske depresije je što uglavnom idealiziramo ili imamo velika očekivanja od blagdana. Uvijek je dobro da svoja očekivanja stavimo u realne okvire i da se na njih unaprijed pripremimo. Tako jednostavno moramo sami sebi reći da ovogodišnji blagdani neće biti najbolji blagdani do sada, ali da za to postoji realni razlog i da je u ovom trenutku najvažnije da sačuvamo svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana te da nam upravo to bude cilj ovih blagdana, kaže prof. dr. Gordana Rubeša, pročelnica Zavoda za kliničku psihijatriju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.
Prema njezinim riječima, moramo biti svjesni da će ovogodišnji blagdanski dani u tzv. novom normalnom proći, kao uostalom i sama pandemija. No, struka ipak očekuje značajno veći broj psihičkih bolesti nakon pandemije COVID-19 pa Rubeša kaže da je realno za očekivati veći pritisak na psihijatrijske bolesničke krevete u trenutku kada epidemija završi.

​No, kako provesti blagdane u situaciji u kojoj ne možemo zagrliti roditelje, družiti se s prijateljima ili jednostavno negdje otputovati?

– Možemo kao prioritet ovih blagdana staviti da se odmorimo i relaksiramo, što se uvijek savjetuje radi prevencije blagdanske depresivnosti. Dobro je da tijekom blagdanskih dana izbjegavamo konzumaciju teške hrane i alkoholnih pića. Uhvatite što više dnevnog svjetla. Dobro osvijetlite prostore u kojima boravite. Komunicirajte sa što više ljudi. Nemojte zaboraviti nazvati osobe koje su same ili koje su u ovoj godini izgubili neku dragu osobu. Planirajte svaki dan s aktivnostima kako ne bi bio ispunjen frustracijom i dosadom. Ako osjećate da su strah, napetost i depresivnost toliko jaki da vas u potpunosti blokiraju potražite na vrijeme stručnu pomoć kako bi prevenirali teže psihičke smetnje, savjetuje Rubeša.

Depresivne epizode

Pojašnjava kako blagdanska depresija nije klinički entitet, niti se definira kao bolest, odnosno depresija. U pravilu, kako kaže Rubeša, radi se o posebnoj fenomenologiji koja zahvaća određenu skupinu ljudi koji su podložniji razvoju depresivnosti u blagdansko vrijeme pa je bolje koristiti termin »blagdanska depresivnost«.

– Činjenica je da je sve veći broj ljudi koji izražavaju blagdansku depresivnost. Razloge u porastu broja osoba s blagdanskom depresivnošću nalazimo u porastu broja usamljenih osoba. Poglavito se radi o osobama starije životne dobi koje žive same i nemaju bliskih članova obitelji niti prijatelja, ali i mlađe osobe koje blagdanske dane provode same. To je posebno stresan period za osobe koje su upravo u toj godini izgubile bliske osobe.

Nadalje, blagdanski dani su obilježeni povećanom potrošnjom i potrebom darivanja pa su osobe koje si zbog niskog socioekonomskog statusa to ne mogu priuštiti sklonije depresivnosti od ostalih. Poticanje konzumentskog i materijalističkog tijekom blagdana, nasuprot važnosti emocionalnog i duhovnog, pridonose porastu tzv. blagdanske depresije. U blagdansko vrijeme smo i inače skloniji raditi razne analize vlastitog života pa kod osoba koje stvore »negativnu bilancu« u različitim područjima svog života, poslovnog, obiteljskog, emocionalnog i društvenog, češće razvijaju blagdansku depresivnost. Treba istaknuti da upravo osobe koje zbog negativne bilance svog dosadašnjeg života mogu u to vrijeme pomišljati o suicidu ili pokušati suicid, upozorava riječka psihijatrica.

Činjenica je da se u kliničkoj praksi bilježi veći broj psihijatrijskih intervencija tijekom blagdanskih dana. Nažalost, kako dodaje Rubeša, nema statističkih podataka o broju ljudi koji su na godišnjoj razini zahvaćeni blagdanskom depresijom.

– Kao što sam već rekla, to nije bolest ili poremećaj koji ima posebnu dijagnostičku kategoriju, već se takve osobe dijagnosticiraju s različitim dijagnozama, najčešće kao depresivna epizoda, krizno stanje ili u najgorem slučaju pokušaj suicida. U tom periodu, zadnjih se godina primjećuje na Klinici za psihijatriju i porast broja bolesnika gerijatrijske dobi koja je najosjetljivija populacija za razvoj blagdanske depresivnosti, pa i suicidalnosti u tom dijelu godine.

Gordana Rubeša

Brojna istraživanja, a i naše kliničko iskustvo na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka, pokazuju da je broj pokušaja suicida tijekom blagdana veći i da imamo pogoršanja psihičkog stanja kod bolesnika s različitim kroničnim duševnim poremećajima kako iz kategorije bolesti ovisnosti, poremećaja raspoloženja, anksioznih poremećaja i psihotičnih poremećaja, i to u različitim dobnim uzrastima od adolescentske do gerijatrijske dobi. Za očekivati je da će u tom periodu biti veća potreba za akutnim psihijatrijskim krevetima, pojašnjava Rubeša.

Kratko trajanje

Ipak, kako dodaje, treba istaknuti da blagdanska depresivnost, za razliku od depresije kao bolesti, traje kratko, svega nekoliko dana prije, tijekom i neposredno nakon blagdanskih dana. Uzrok blagdanske depresivnosti u prvom je redu psihološki i nema jasno definiranu biološku podlogu.

– Ovo stanje ne smije se zamijeniti sa sezonskim tipom depresije za koje je karakteristično da se upravo javlja u ovo vrijeme kada se skraćuju dani i tako dnevno svjetlo. Uzrok ovakve depresije se biološki zbog disregulacije nivoa serotonina i melatonina. U normalnom stanju, pri danjem svjetlu veća je razina serotonina u našem mozgu, dok u noćnim satima pada razina serotonina, koji neki nazivaju hormonom sreće, a raste nivo melatonina koji nazivaju hormonom spavanja.

Jasno su opisani mehanizmi kako svjetlo putem očnog živca utječe na hipotalamus u mozgu i to na suprahijazmalnu jezgru i regulira odnose serotonina i melatonina. Svjetlost će aktivirati ovu jezgru u mozgu, a tama će je destimulirati. U jesenskom i zimskom periodu zbog više sati tame nad danjim svjetlom remeti se odnose serotonina i melatonina i to dovodi do poremećaja spavanja, raspoloženja i aktivnosti pojedinca.

Ovaj tip depresije se može liječiti izlaganjem svjetlu i za razliku od blagdanske depresivnosti, ne prestaje neposredno nakon blagdana, nego se takve osobe oporave u proljeće. Depresija je jasno biološki određena bolest koja može biti genetski uvjetovana i kod koje su znanstveno dokazane brojne disfunkcije neurotransmitora u mozgu. Tako danas znamo da je uvjetovana padom aktivnosti biogenih amina u mozgu: serotonina, norepinefrina i dopamina.

Karakteristični simptomi su depresivno raspoloženja, stalan osjećaj umora, gubitak interesa, nesanica ili pretjerano spavanje, gubitak apetita ili porast apetita, psihomotorna umrtvljenost ili psihomotorna uznemirenost, stalna depresivna promišljanja ili nihilizam, gubitak volje i nagona pa i nagona za održavanje života. Često se radi o kroničnoj duševnoj bolesti koja ima recidivirajući karakter i iziskuje cjeloživotno liječenje. Depresija za razliku od blagdanske depresivnosti traje duže i da bismo postavili dijagnozu, osobe trebaju biti depresivne veći dio dana svaki dan najmanje dva tjedna, objašnjava Rubeša.

Prokletstvo samoće

Pročelnica Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju u KBC-u Rijeka Ivana Rede kaže kako je blagdanska depresija termin koji se posljednjih godina često koristi, posebice u medijima, ne bi li se zajedničkim imenom nazvale raznolike teškoće koje se kod dijela ljudi javljaju ili izrazitije iskazuju u danima oko blagdana. No, slične osjećaje, prema njezinim riječima, izazivaju i rođendani i obljetnice. Uzrok tome je, tumači Rede, što smo u djetinjstvu naučili razmišljati o ciklusima, naučili smo o nekim datumima podvlačiti crte i propitivati se o svojoj uspješnosti. Rede se pritom pita smijemo li promjenu u raspoloženju tijekom blagdana uopće povezivati s bolešću.
– U dane blagdana trudimo se biti s onima koje volimo, prepričavati priče iz povijesti obitelji koje će možda naša djeca pričati svojoj djeci, smijati se, dijeliti darove, zajedno objedovati. Kako da ne budem tužna znajući da bi taj blagdanski stol bio puno ljepši da ga je postavila moja majka, i znajući da ga više nikad neće postaviti. Kako da ne bude tužan roditelj koji svome djetetu ne može priuštiti poklon ili onaj koji u svojem okruženju nema nikakvu potporu, dijete koje je izgubilo člana obitelji. Idilična slika božićnih blagdana koju nam nude reklame i filmovi kao da je postala imperativ. Ako ne možemo biti tako sretni kao ljudi u reklamama, onda nešto s nama nije u redu, ako ne možemo kupiti skupe poklone, onda nismo dovoljno dobri, ističe Rede.

Prema njezinom mišljenju, smisao okupljanja najmilijih tijekom blagdana nešto je sasvim drugo, to je, kako kaže, prilika da jedni drugima pokažemo koliko nam je stalo. Bili s nekim ili sami, kako objašnjava Rede, smisao je da osjetimo neku vrstu mira i tihe sreće jer u svijetu oko nas postoji ljepota i vrijednosti koje se ne mogu kupiti. Važno je, dodaje, pronaći nekoga s kim možemo razgovarati. Pritom neki ljudi nemaju nikoga s kime bi podijelili svoje osjećaje ili ih nemaju onda kada ih zatrebaju, a prolongiranje osjećaja nedostatka podrške može rezultirati težim smetnjama i ozbiljnijim problemima, pa i onim ekstremnim.

Rješenje postoji​

​​Zato, kako ističe Rede, posebnu pažnju treba obratiti ljudima koji se dugo muče s depresijom ili posttraumatskim smetnjama, a tu su i telefoni za pozive građana, na kojima dežuraju ljudi koji su svoj radni vijek posvetili učenju o komunikaciji, bogatstvu raznolikosti među ljudima i orijentiranosti na traganje za rješenjima.

– Okolnosti u kojima smo svi proveli ovu godinu su iznimno teške, nitko od nas ih nije mogao ni zamisliti, a kamoli predvidjeti. U situacijama koje imaju sva obilježja traumatičnog događaja, kad nemamo kontrolu nad situacijom onako kako bismo željeli, naši adaptivni kapaciteti često nisu dovoljno efikasni da bismo održali unutarnju ravnotežu. Reagiramo u skladu sa svojim iskustvima, naučenim obrascima razmišljanja i ponašanja, svojom osobnošću i svojom procjenom realne ili potencijalne opasnosti. No, dobra vijest u svemu tome je da sve načine razmišljanja i reagiranja možemo mijenjati učeći nove obrasce i imajući u vidu da rješenje uvijek postoji.

Problem koji nas dovodi do beznađa može biti preformuliran tako da postane rješiv. Umjesto da se pitamo hoće li ova pandemija proći, razmišljajmo o tome da će sigurno proći. Jedino na što u životu možemo računati sa sigurnošću je promjena. Proći će i ovo. Do tada, zadatak nam je preživjeti, ostati zdravi, brinuti se o sebi i svojim bližnjima koliko možemo. Ne možemo sve, ali nešto sigurno možemo. A to je dovoljno da učini razliku. Ovogodišnji božićni i novogodišnji blagdani bit će drukčiji od svih prethodnih.

Nećemo moći biti uz sve one koje bismo željeli zagrliti. Nećemo ići na koncerte, predstave, nećemo u kafićima i restoranima nazdravljati za bolju i sretniju 2021. Učinit ćemo to u svojim domovima, sa svojim ukućanima ili sami. Okitit ćemo bor, zapaliti ukrasne lampice, biti zahvalni što smo tu i što smo sposobni nadati se boljemu. U ovakvim teškim okolnostima iz nas ne izlaze samo tuge i beznađe, već i ono najbolje i najplemenitije – briga i pažnja za druge ljude. Pa čak i kad nam je najteže, kad ne znamo pomoći sebi, pomozimo nekom drugome. Darujmo toplu riječ, pomozimo susjedu u samoizolaciji, poklonimo nešto od stvari koje nam više ne trebaju, a nekome će značiti puno, poručuje Rede.