ZAGREB – Pandemija koronavirusa promijenila je Vladinu politiku prema strateškim robnim zalihama, pa bi se tako u robnim zalihama ubuduće trebali naći i cjepiva, lijekovi, protuotrovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal. Dosad se ništa od toga nije nalazilo u Popisu roba za strateške robne zalihe, ali novi zakon, koji je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo na Vladinom portalu e-savjetovanja, osim cjepiva sadrži i brojne lijekove, poput antibiotika, lijekova za liječenje virusnih infekcija, analgetika, anestetika, kardiovaskularnih lijekova. Na popisu su i inzulin i ostali lijekovi i za dijabetes, ali i antipsihotici, protuotrovi i medicinski materijal. Popis roba za strateške robne zalihe proširen je tako s dvadesetak skupina lijekova i medicinske opreme, ali se ne navodi koja bi se cjepiva trebala držati u robnim zalihama, je li riječ o onima koja se koriste za redovito cijepljenje djece, cjepivima protiv gripe ili COVID-19.

Rok trajanja

– Osim dosadašnjih skupina proizvoda kao što su poljoprivredni i prehrambeni proizvodi i neprehrambeni proizvodi uvodi se novina, a to su lijekovi, cjepiva, protuotrovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal, navodi Vlada u prijedlogu zakona.

Na početku pandemije Vlada se suočila s nedostatkom zaštitne medicinske opreme, pa je tako u hrvatskim ljekarnama bilo gotovo nemoguće kupiti zaštitne medicinske maske, jednokratna zaštitna oprema nije u početku bila u dovoljnim količinama dostupna ni u domovima za starije i nemoćne, a država je interventnim uvozom, posebice iz Kine, opskrbljivala bolnice. Tako je Vladina namjera da se takva situacija izbjegne u budućnosti potpuno razumljiva, ali popis koji je priložen prijedlogu zakonskih izmjena ne otkriva koja bi se to cjepiva mogla naći u robnim zalihama, a posebice kako bi ih država skladištila.

Foto Marko Gracin

Zadarski infektolog Miro Morović kaže da je moguće na određeno vrijeme skladištiti i cjepiva i lijekove, da i jedni i drugi imaju određeni rok trajanja.

– Volio bih vidjeti koja je svrha takvog plana u situaciji kad se bilo koji lijek ili cjepivo može nabaviti za jedan dan. Ako je povod COVID, onda treba znati da ta cjepiva imaju jasna pravila skladištenja, ali i propisane rokove. Uz to u kratkom roku je stvoreno više cjepiva i vjerojatno će ih biti još. Naravno, cjepiva se prije isteka roka uvijek mogu darovati. Kad je gripa u pitanju, cjepiva se uvijek naručuju samo za jednu sezonu i ne mogu se skladištiti za sljedeću sezonu gripe jer je vjerojatno da ćemo trebati neko drugo cjepivo. Volio bih vidjeti o kojim je točno cjepivima i lijekovima riječ, o kolikim količinama i gdje bi se oni držali, navodi Morović.

Popuna roba

Vlada u prijedlogu zakona ne pojašnjava ništa od toga, popis roba za strateške zalihe samo je proširen lijekovima, cjepivom i medicinskom opremom, a za svu robu iz robnih zaliha propisano je da će se čuvati u skladištima koje ima država ili u onima s kojima se sklopi ugovor za skladištenje robe. Na popisu su i poljoprivredni i prehrambeni proizvodi poput žitarica, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, jaja, vode te neprehrambeni proizvodi poput naftnih derivata ili građevnog materijala.

Novi zakon ukida čuvanje robe u novcu jer je to, kako se navodi, s pozicija proračuna i funkcioniranja robnih zaliha nepotrebno i nefunkcionalno.

– Jednostavno, sve je u Bilanci predviđeno u robi, jasno da se Bilanca popunjava skladno financijskim mogućnostima proračuna što se definira Državnim proračunom, tj. proračunima kroz godine koje slijede, stoji u objašnjenju u kojem se procjenjuje i da će za popunu roba prema Bilanci strateških robnih zaliha od deset godina biti potrebno oko 600 milijuna kuna.